Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) donio je odluku da sudije Osnovnog suda u Banjaluci nisu disciplinski odgovorne u vezi s izvršenjem posljedica pravosnažne presude protiv Milorada Dodika.
Pravosudni čvor
- U ovom slučaju se radi o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u Bosni i Hercegovini, zbog čega se, uzimajući u obzir prethodnu praksu disciplinskih tijela, ne može tvrditi da je došlo do disciplinskog prekršaja prema Zakonu o VSTV-u BiH, navedeno je iz VSTV-a.
Osnovni sud u Banjaluci smatra da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka u registar političkih organizacija ne može djelovati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštenog lica.
- Zakon o političkim organizacijama i Zakon o vanparničnom postupku ne omogućavaju sudu da samoinicijativno briše funkcionera na osnovu dopisa drugog suda ili treće strane, poput CIK-a. Da bi došlo do promjene podataka u sudskom registru, potreban je podnesak same političke stranke, istaknuto je.
Pravnik Milan Blagojević smatra da su u ovom slučaju zakazali Osnovni sud u Banjaluci i UDTBiH.
- Ovaj primjer jasno pokazuje neetičnost pravosuđa u Republici Srpskoj. Ono nema profesionalnu etiku da u svojoj odluci kaže da Christian Schmidt nema pravo da nametne zakon u BiH, što je suprotno Ustavu BiH, i da zbog toga Osnovni sud u Banjaluci ne može postupati na osnovu Schmitovog zakona. Umjesto toga, sud se trudi da ne zamjeri Schmidtu, dok istovremeno donosi odluku koja ide u korist Dodika, pozivajući se na Zakon o političkim organizacijama koji nije relevantan za ovaj slučaj, izjavio je Blagojević za Oslobođenje.
On objašnjava da je, u ovom slučaju, prema Schmidtovom zakonu, neizvršenje odluka visokog predstavnika jasno propisano i da osuda zatvorskom kaznom za to djelo automatski znači zabranu osuđenom da obavlja funkcije u zakonodavnim, izvršnim, upravnim ili pravosudnim organima vlasti, kao i u bilo kojem organu koji se financira iz javnog budžeta.
- Prema ovom zakonu, jasno je da Dodik ne može obavljati bilo koju funkciju u narednih pet godina, uključujući i organe političke partije. Kada se Osnovnom sudu u Banjaluci dostavi zahtjev za brisanje Dodika iz registra kao predsjednika SNSD-a, taj sud je obavezan da postupi prema Schmidtovom zakonu, a ne prema Zakonu o političkim organizacijama, naglašava Blagojević.
On dodaje da bi sud mogao reći da Schmidt, “čak i kao visoki predstavnik, nema pravo da nameće bilo koji zakon u BiH i da zbog toga ne može postupiti prema Schmitovom zakonu”.
Ko je namagarčen?
- Nažalost, korupcija među sudijama u Republici Srpskoj, gdje im je važna samo njihova funkcija i plata, tjera ih na nemoralno ponašanje. Ne žele reći da OHR nema pravo da nameće zakone u BiH, pa se u ovom slučaju arbitrarno pozivaju na Zakon o političkim organizacijama, koji nije relevantan, kako bi zadovoljili Schmidta. Istovremeno, ovakvim ponašanjem pomažu Dodiku da ostane upisan u sudskom registru kao predsjednik SNSD-a. Ovo predstavlja moralno dno pravosuđa, a UDT VSTV-a BiH se savršeno uklapa u taj obrazac, odlučivši da ne pokrene disciplinski postupak protiv sudija Osnovnog suda u Banjaluci koje su ovim ponašanjem prevarile i OHR i Schmidta i Sud BiH, zaključuje Blagojević.
