Milorad Dodik, smijenjeni i osuđeni bivši predsjednik entiteta, nastavlja sa svojim obmanama putem društvenih mreža. U najnovijem istupu na platformi X, Dodik, iako bez značajne političke funkcije, pokušava dodatno potpiriti tenzije u Bosni i Hercegovini novim manipulacijama i neistinitim tvrdnjama.
- Razgovarao sam s nekoliko grupa naših ljudi koji rade u zajedničkim institucijama u Sarajevu i svi su se požalili na nepodnošljivu atmosferu i pritisak koji stvara muslimansko-bošnjačka komponenta. Iako su zaposleni u različitim organima, provokacije i pritisci koje doživljavaju su isti. Na moj poziv da se javno oglase o svojim iskustvima, jednoglasno su istakli da se plaše za svoj položaj i da bi im to dodatno otežalo život. Rekao sam im da su oni profesionalci, ali i predstavnici srpskog naroda, i da su na tim pozicijama jer one pripadaju Republici Srpskoj. Jasno sam naglasio da sve te institucije pripadaju i srpskom narodu, te da je krajnje neprihvatljivo bilo čije nametanje volje i da nisu dužni trpjeti zlostavljanje. Srpska stoji iza svakog Srbina iz Republike Srpske koji radi u zajedničkim organima i spremna je da im pruži svaku zaštitu, poručio je Dodik.
Portal „Slobodna Bosna“ je analizom razotkrio nekoliko ključnih neistina u Dodikovim izjavama.
Prvo, važno je razlikovati činjenično provjerljive informacije od nepotkrijepljenih tvrdnji i političkih tumačenja.
Jedna od najznačajnijih neistina je izjava: „te pozicije pripadaju Republici Srpskoj“.
Dodik tvrdi:
„...na tim pozicijama su prevashodno jer one pripadaju Republici Srpskoj.“
Međutim, to nije tačno. Institucije o kojima govori nisu institucije Republike Srpske, već institucije Bosne i Hercegovine. Ustav BiH jasno definiše nadležnosti institucija BiH i odnose između tih institucija i entiteta.
Entitet Republika Srpska ima svoje predstavnike u institucijama BiH, a ustavni sistem predviđa nacionalnu zastupljenost, ali to ne znači da radna mjesta ili institucije „pripadaju“ Republici Srpskoj.
Osim toga, Zakon o državnoj službi BiH nalaže da se zapošljavanje i napredovanje zasnivaju na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti, dok nacionalna struktura službe odražava strukturu stanovništva BiH.
„Oni su profesionalci, ali i predstavnici srpskog naroda“
Ova izjava predstavlja političko podmetanje, jer neko može biti Srbin zaposlen u instituciji BiH, ali to ne znači da je politički predstavnik srpskog naroda.
Državni službenik ima zakonsku obavezu da bude profesionalan i nepristrasan, a u svom radu osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona BiH.
Ustavni sistem prepoznaje političko predstavljanje konstitutivnih naroda, primjerice u Predsjedništvu i Domu naroda, ali državni službenik nije politički delegat Republike Srpske.
„Sve te institucije jednako pripadaju i srpskom narodu“
Ova tvrdnja je takođe pogrešna. Institucije BiH nisu vlasništvo ni Srba, ni Bošnjaka, ni Hrvata pojedinačno. One su institucije države Bosne i Hercegovine.
Konstitutivnost naroda osigurava njihovu ravnopravnost i pravo na političku zastupljenost, a ne vlasništvo nad državnim institucijama, što je ključna razlika koju Dodik namjerno zanemaruje.
„Pritisak koji stvara muslimansko-bošnjačka komponenta“
Ova tvrdnja je posebno problematična jer Dodik ne navodi konkretne osobe ili događaje, već čitavu etničku grupu prikazuje kao izvor pritiska.
Ako postoje slučajevi mobinga, diskriminacije ili pritiska na zaposlenike, oni treba da budu imenovani i dokazani. Međutim, izjava:
„Bošnjačka komponenta vrši pritisak na Srbe“
bez konkretnih primjera nije dokaz, već politička generalizacija.
„Srpska stoji iza svakog Srbina... i spremna je da im pruži svaku zaštitu“
Ovdje je ključan problem nadležnost. Ako je riječ o zaposleniku institucije BiH, njegova prava iz radnog odnosa štite zakoni BiH i institucije nadležne prema tim zakonima.
Republika Srpska ne stiče ustavnu nadležnost nad državnim službenikom samo zato što je taj čovjek Srbin koji živi ili potiče iz RS-a.
Zakon izričito propisuje da državni službenik u institucijama BiH izvršava svoje zadatke i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona Bosne i Hercegovine.
Ono što je zanimljivo je da Dodikova objava zapravo počiva na zamjeni teza. Naime, Srbin iz Republike Srpske - predstavnik srpskog naroda - predstavnik RS-a - radno mjesto pripada RS-u.
Prvi dio može biti tačan, dok drugi može biti tačan samo za određene političke funkcije i kontekste. Međutim, iz toga ne slijedi da radno mjesto „pripada“ Republici Srpskoj.
Jedan od ključnih dokaza protiv njegove formulacije je Zakon o državnoj službi BiH, koji jasno navodi da radna mjesta nisu entitetske kvote, već se popunjavaju putem konkursa i profesionalne sposobnosti, uz zakonsko vođenje računa o nacionalnoj strukturi.
Na kraju, ovo je još jedan neuspjeli pokušaj manipulacije i obmane smijenjenog i osuđenog bivšeg predsjednika entiteta Milorada Dodika.
(SB)
