Ratko Mladić, bivši vođa vojske Republike Srpske, uhapšen je 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina, nakon gotovo 16 godina skrivanja od Haškog tribunala. Prema svjedočenju jednog od članova potrage, pokušao je da se sakrije iza vrata kada je policija ušla u kuću, piše Klix.
Mladić je preminuo 27. augusta 2026. godine u pritvorskoj bolnici UN-a u Haagu, gdje je izdržavao doživotnu kaznu zatvora.
Njegovo hapšenje 2011. godine označilo je kraj jedne od najdužih potraga za optuženikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Hapšenje su izveli pripadnici Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA) i Službe za otkrivanje ratnih zločina, a tadašnji predsjednik Srbije, Boris Tadić, potvrdio je da je akcija bila koordinirana.
Čekali kurira, našli Mladića
Vladimir Vukčević, tadašnji tužilac za ratne zločine, opisao je ključne detalje hapšenja godinama kasnije.
Istražitelji su pratili porodično okupljanje u kući u Lazarevu, gdje je bila prisutna porodica njegovog sina, a pažnju im je privuklo učestalo fotografisanje.
Vjerovali su da se u kući nalazi kurir koji će odnijeti fotografije Mladiću u Bosnu, jer su imali informacije o njegovom skrivanju.
Međutim, kurir nije izlazio, pa je akcioni tim odlučio da uđe u kuću.
Vukčević je izjavio: "Kad su policajci ušli u kuću, Mladić je pokušao da se sakrije iza vrata."
Policajci ga u prvom trenutku nisu prepoznali zbog promjene izgleda u odnosu na fotografije koje su bile dostupne javnosti.
Za razliku od Radovana Karadžića, koji je koristio lažni identitet i radikalno promijenio izgled, Mladić nije imao slična preoblačenja.
Na stolu su se nalazili dokumenti na ime Ratka Mladića, a on je priznao da su njegovi.
Vukčević je također napomenuo da je vrh Akcionog tima u trenutku hapšenja bio izvan Srbije, dok su neki članovi tima bili u SAD-u.
Doživotna kazna potvrđena 2021.
Nakon rata, Mladić je dugo izbjegavao hapšenje.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podigao je prvu optužnicu protiv njega 24. jula 1995. godine, a prebačen je u Haag 31. maja 2011. godine.
Prije izručenja, vlasti Srbije dozvolile su mu da posjeti grob kćerke Ane, što je izazvalo veliku pažnju javnosti, dok je među nacionalistički orijentisanim pristalicama u Srbiji i dalje imao status heroja.
Suđenje je započelo 16. maja 2012. godine.
Mladić je 22. novembra 2017. godine proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osuđen na doživotni zatvor.
Optužen je za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje stanovništva Sarajeva, kao i za protivpravne napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Iako je oslobođen optužbe za genocid u nekoliko drugih općina u Bosni i Hercegovini, sud je potvrdio njegovu odgovornost za druge zločine počinjene na tim područjima.
Preminuo Ratko Mladić (Foto: EPA / Autor: Peter Dejong / POOL)
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je 8. juna 2021. godine donio odluku kojom je odbacio većinu žalbenih zahtjeva odbrane i potvrdio doživotnu kaznu zatvora, kao i osuđujuće presude.
Na taj način, presuda je postala pravosnažna.
Hapšenje Ratka Mladića 2011. godine označilo je kraj njegovog gotovo 16-godišnjeg skrivanja, a ujedno je otvorilo put ka pravosnažnoj presudi za genocid i druge teške međunarodne zločine, koja je donesena deset godina kasnije.
Izvor: tportal / BBC / Klix.ba / Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove
