U Bosni i Hercegovini poznati su datumi izbora, a takođe su poznati i kandidati. Politolog i glasnogovornik LSV-Vojvođani, Aleksandar Marton, iznio je svoje procjene o rezultatima u trci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.
Prema Martonovim riječima, najveće šanse za pobjedu imaju Denis Bećirović, koji je kandidat iz reda bošnjačkog naroda, Darijana Filipović, kandidatkinja iz reda hrvatskog naroda, i Željka Cvijanović, kandidatkinja iz reda srpskog naroda za članicu Predsjedništva.
Marton takođe predviđa da će predsjednik bh. entiteta Republika Srpska biti Branko Blanuša, kandidat SDS-a, dok će potpredsjednici biti Ćamil Duraković iz reda Bošnjaka i Ivan Begić iz reda Hrvata.
U razgovoru za „Slobodnu Bosnu“, Marton je istakao da predstojeći Opći izbori u Bosni i Hercegovini donose jednu od najdinamičnijih i najneizvjesnijih političkih utakmica u novijoj povijesti zemlje.
Na bošnjačkoj političkoj sceni se nazire promjena generacija, dok u Republici Srpskoj opozicija prolazi kroz taktička nadmudrivanja. Istovremeno, hrvatski glasovi ponovo postavljaju pitanje takozvanog „legitimnog predstavljanja“, uz spoljni pritisak iz Zagreba i Beograda, navodi Marton za "Slobodnu Bosnu".
„Bećirovićev put ka dominaciji nad Izetbegovićem“
Trka za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda može značajno uticati na političku sudbinu Bakira Izetbegovića, tvrdi Marton, ističući da su ključni faktori ovog duela konsolidacija građanskog bloka.
Denis Bećirović, aktuelni član Predsjedništva, ulazi u trku sa snažnom podrškom koalicije partija, što mu daje stabilnu osnovu koja nadilazi samo glasačko tijelo SDP-a.
Bakir Izetbegović se suočava s ozbiljnim gubitkom podrške unutar stranke i zamorom birača usljed dugogodišnje vladavine SDA. Gubitak podrške u urbanim sredinama teško se može nadomjestiti tradicionalnim ruralnim uporištima.
Bećirović uspješno prenosi zahtjeve za reformama i evroatlantskim integracijama, pozicionirajući se kao moderniji i prihvatljiviji lider za međunarodnu zajednicu u odnosu na Izetbegovićev nacionalno-odbrambeni narativ.
„Srpska formula u Predsjedništvu BiH“
Marton ističe da podijeljena opozicija omogućava pobjedu SNSD-u.
U Republici Srpskoj, za člana Predsjedništva BiH, politička matematika je jasna. Iako biračko tijelo pokazuje nezadovoljstvo trenutnom vlašću, opozicija se suočava s izazovima u materijalizaciji tog nezadovoljstva zbog nedostatka političke mudrosti.
„Sindrom liderstva i sujeta“
Opozicione strukture nisu uspjele da se okupe oko jednog kandidata. Nebojša Vukanović, sa svojom prepoznatljivom populističkom i antikorupcijskom retorikom, privlači značajan deo protestnih glasova, ali djeluje autonomno u odnosu na ostatak opozicionog bloka.
Podela glasova između Vukanovića i drugih opozicionih kandidata ide u prilog Željki Cvijanović, kandidatkinji vladajućeg SNSD-a.
Čvrsto stranačko jezgro SNSD-a, uz podršku javnih resursa i disciplinovanih glasova, realno pobjeđuje u situaciji kada je opozicija razbijena u više kolona.
„Filipović kao favorit i Kovačevićev pokušaj“
Izbori za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ponovo otvaraju duboka etno-politička i ustavna pitanja u zemlji:
Kao kandidatkinja HDZ-a BiH, Filipović ima najsnažniju i najbolje organizovanu stranačku infrastrukturu među Hrvatima, računajući na podršku u kantonima s hrvatskom većinom, gdje HDZ BiH drži monopol na političko predstavljanje.
Kovačević se nada da će privući prograđanske i građanski orijentisane bošnjačke birače, koji glasaju taktički kako bi porazili HDZ BiH, primjenjujući „recept“ Željka Komšića.
Kako bi pobijedio, Kovačeviću je potrebno između 125.000 i 130.000 glasova, ali mu nedostaje harizma i politička snaga koje je Komšić gradio godinama. Bez otvorene i masovne podrške velikih bošnjačkih partija, ovaj prag ostaje teško dostižan, ostavljajući prostor i za Zdenka Lučića da poremeti planove HDZ BiH.
„Ozbiljnost Blanuše i šansa za historijski preokret“
Za razliku od trke za Predsjedništvo BiH, izbori za predsjednika Republike Srpske pokazuju da opozicija može izvući pouke iz ranijih poraza.
Isticanjem Blanuše kao jedinog kandidata, opozicija pokazuje visok nivo zrelosti i svesti o važnosti ove funkcije. Njegov umeren, ali principijelan stav privlači i neodlučne birače.
Blanuša trenutno uživa blagu taktičku prednost usljed ekonomske stagnacije, visoke inflacije i dugogodišnje izolacije institucija Republike Srpske na međunarodnom planu, što je dovelo do sve većeg broja građana koji žele promjene. Ipak, razlika će na izborima biti minimalna, a ključ uspjeha za Blanušu leži u kontroli biračkih mjesta u manjim sredinama te sprečavanju izbornog inženjeringa tokom kasnog brojanja glasova.
Regionalne igre pod maskama
Marton je u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ analizirao utjecaj političkih centara iz Zagreba i Beograda na izbore u Bosni i Hercegovini.
- Miješanje susjednih država u izborni proces u BiH ostaje stalni problem regionalne stabilnosti, pri čemu Zagreb i Beograd koriste potpuno različite strategije:
Zagreb djeluje otvoreno. Diplomatski i logistički aparat Vlade Hrvatske je maksimalno angažovan u podršci HDZ-u BiH, s ciljem da osigura pobjedu Darijane Filipović i zadrži institucionalni uticaj kroz koncept legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Nasuprot tome, Vučić vodi znatno složeniju i nejasniju igru. Suočen s unutrašnjim izazovima u Srbiji, padom vlastitog rejtinga i neizbježnim parlamentarnim izborima, mora balansirati.
On šalje nejasne i promjenljive signale političkim akterima u RS. S jedne strane, ne može javno uskratiti podršku vladajućim strukturama zbog nacionalnog narativa, dok s druge strane održava komunikacijske kanale s dijelom opozicije kako bi osigurao uticaj u Beogradu, bez obzira na ishod izbora u Banjaluci, zaključio je Marton u analizi za „Slobodnu Bosnu“.
(M.I.)
