Politička povezanost Milorada Dodika s Moskvom ostaje ključni aspekt njegove politike, no ekonomski podaci ukazuju na manju stvarnost. Nakon značajnog rasta 2023. godine, ruski investicijski tokovi prema Bosni i Hercegovini su drastično opali.
Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i trenutni lider SNSD-a, nastavlja promovirati bliske veze s Rusijom, održavajući kontakte s Moskvom. U maju je ponovo posjetio rusku prijestolnicu, najavljujući susret s Vladimirom Putinom.
Ipak, kada se analizira politička bliskost kroz prizmu direktnih stranih investicija, podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da ruski kapital ne prati tempo političkih izjava.
Na kraju 2023. godine, stanje direktnih investicija iz Rusije u Bosni i Hercegovini iznosilo je 776,5 miliona KM, dok se do kraja 2024. smanjilo na 751 milion KM.
Još izraženiji pad zabilježen je u godišnjim tokovima, gdje su ruske direktne investicije u 2023. iznosile 376,3 miliona KM, dok su 2024. pale na 28,2 miliona KM, a od januara do septembra 2025. na 7,9 miliona KM.
Ovo ne implicira nestanak ruskog kapitala iz Bosne i Hercegovine, ali ukazuje da novi prilivi ne odražavaju političku sliku Rusije kao ključnog ekonomskog partnera entiteta RS.
Veliki skok krije važan detalj
Godina 2023. bila je posebno zanimljiva, jer je Rusija sa 376,3 miliona KM bila najveći pojedinačni izvor direktnih investicija u Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, analiza strukture ovog iznosa otkriva drugačiju sliku od očekivanog dolaska novih investitora i otvaranja fabrika.
Prema podacima FIPA-e, od ukupnih 376,3 miliona KM ruskih direktnih investicija u 2023., samo 0,7 miliona KM odnosilo se na vlasničke udjele.
Zadržane zarade činile su 55,6 miliona KM, dok se čak 320 miliona KM odnosilo na "ostali kapital", koji može uključivati međukompanijske pozajmice.
Takvo finansiranje, prema međunarodnim standardima, jeste deo direktnih stranih investicija, ali nije opravdano poistovjećivati ga s greenfield investicijama ili otvaranjem novih proizvodnih kapaciteta.
Drugim riječima, iako je Rusija 2023. godine statistički bila najveći investitor, to ne znači da su pokrenuti značajni novi ruski projekti u Bosni i Hercegovini.
Ruski kapital u Bosni i Hercegovini tradicionalno je fokusiran na naftni i energetski sektor. Analize ukazuju na koncentraciju ulaganja u preradu nafte, energetiku, rudarstvo i ranije u finansijski sektor, posebno u entitetu RS.
Ova struktura dodatno objašnjava zašto visoki statistički iznosi direktnih investicija ne moraju nužno značiti veliki broj novih proizvodnih pogona i radnih mjesta.
Politika glasnija od investicija
Dodik godinama ističe važnost odnosa s Moskvom kao ključnog političkog partnerstva. Tokom 2026. otvoreno naglašava potrebu za očuvanjem odnosa s Rusijom, dok istovremeno pokušava razvijati odnose s drugim međunarodnim partnerima.
Ekonomski podaci, međutim, postavljaju legitimno pitanje: koliko je ta politička bliskost rezultirala novim investicijama s direktnim razvojnim efektom?
Prema službenoj statistici, stanje ruskih direktnih investicija na kraju 2024. iznosilo je oko 751 milion KM. U poređenju, investitori iz Hrvatske imali su 3,22 milijarde KM, Austrije 2,90 milijardi, Srbije 2,81 milijardu, Slovenije 1,66 milijardi, Njemačke 1,57 milijardi i Velike Britanije 1,55 milijardi KM.
Rusija je prisutna među stranim investitorima, ali nije dominantan izvor stranog kapitala u Bosni i Hercegovini.
Pored toga, pad godišnjih tokova sa 376,3 miliona KM u 2023. na 28,2 miliona KM u 2024. posebno naglašava koliko jedan godišnji rezultat može stvoriti pogrešnu percepciju ako se ne analizira širi kontekst.
Također, treba napomenuti da najnoviji podaci još nisu potpuni. Centralna banka Bosne i Hercegovine planira objaviti podatke o tokovima direktnih stranih ulaganja za drugo tromjesečje 2026. do 30. septembra 2026., dok će detaljni podaci o stanju investicija po zemljama i sektorima biti dostupni do kraja godine.
Stoga trenutno nije moguće potvrditi tvrdnju da Rusija u prvoj polovini 2026. nije među deset najvećih investitora.
Dostupni podaci već sugeriraju da politička bliskost između Dodika i Moskve nije rezultirala stalnim rastom ruskih investicija.
Rusija ostaje važan politički partner SNSD-a i ekonomski faktor u određenim sektorima, ali brojke ne potvrđuju sliku investicijskog talasa koji bi odgovarao intenzitetu političkog savezništva.
Na kraju, ekonomski učinak ovog odnosa ne mjeri se brojem sastanaka i političkih poruka, već novim kapitalom, proizvodnim kapacitetima, tehnologijom i radnim mjestima.
A dostupna statistika pruža znatno umjereniju sliku u odnosu na političku retoriku.
