Lider Socijalističke partije Republike Srpske (SNSD), Milorad Dodik, izrazio je podršku prijedlogu za uspostavljanje posebne izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja bi omogućila hrvatskim biračima da biraju svog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Dodik je istakao da bi ovo rješenje predstavljalo "minimum" za legitimno političko predstavljanje Hrvata.
Dodik je naveo da bi SNSD podržao ovaj prijedlog ukoliko bude upućen u parlamentarnu proceduru. "Ako takav prijedlog dođe u proceduru, mi ćemo ga podržati", poručio je on na društvenoj mreži X.
Prema njegovim riječima, uspostava posebne izborne jedinice ne bi narušila postojeću strukturu Bosne i Hercegovine, a omogućila bi, kako tvrdi, legitimnije predstavljanje hrvatskog naroda.
Kritike na račun Zagreba i bošnjačkih stranaka
U okviru iste objave, Dodik je kritikovao politički pristup Zagreba prema položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. On je izjavio: "Ujedno, zla kob Hrvata u BiH je i Zagreb, koji vjeruje da se položaj ovog naroda rješava retorikom i kozmetičkim promjenama."
Dodik je također kritikovao bošnjačke političke strukture, naglašavajući da se povjerenje u Bosni i Hercegovini ne može graditi ako se različito tumače odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma u vezi s Hrvatima i Srbima. "Mada, kao kršćanin, u duhove nikada nisam vjerovao", dodao je Dodik.
On je istakao da politički odnosi u kojima bošnjačke stranke imaju presudan utjecaj na izbor hrvatskih predstavnika ne vode ravnopravnosti, već dodatno produbljuju političke sukobe u zemlji.
Izborni zakon i političke tenzije
Dodik je ocijenio da su Hrvati u Bosni i Hercegovini tokom evropskog puta Hrvatske žrtvovali dio svoje političke samostalnosti. Prema njegovim tvrdnjama, hrvatske političke strukture u BiH su bespogovorno pratile Zagreb tokom procesa evropskih integracija, što je, kako navodi, uticalo na njihov status garantovan Dejtonskim sporazumom.
Pitanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine već godinama je predmet političkih rasprava. Hrvatske stranke, posebno Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), traže promjene koje bi, prema njihovim obrazloženjima, onemogućile da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda bude izabran dominantno glasovima birača koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati.
U tom kontekstu, često se spominje izbor Željka Komšića, čiji mandat HDZ BiH i dio drugih hrvatskih stranaka osporavaju, tvrdeći da nema većinsku podršku hrvatskog biračkog tijela.
Rasprave o mogućoj posebnoj izbornoj jedinici u Federaciji Bosne i Hercegovine ostaju dio šireg spora o izmjenama izbornog sistema, legitimnom predstavljanju i odnosima među konstitutivnim narodima.
