Dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Darijana Filipović započela je višednevnu lobističku akciju u Washingtonu, gdje će se sastati s brojnim američkim dužnosnicima kako bi ukazala na važnost poboljšanja ustavnopravnog i političkog statusa Hrvata, koji su najmanja zajednica bliska zapadnim vrijednostima. Planirani su sastanci s ključnim osobama iz američke izvršne i zakonodavne vlasti, a fokus razgovora bit će izmjene Izbornog zakona, implementacija reformi, euroatlantski put, kao i privlačenje investicija, posebno vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.
Hrvatska delegacija nastoji otvoriti dijalog s američkim donosiocima odluka preko lobističke kuće Mercury Public Affairs, koja ima iskustvo u radu s političarima s obje strane američkog političkog spektra. Cilj je predstaviti američkim političarima hrvatsku viziju budućnosti BiH i osigurati razumijevanje za položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Razgovori će se prvenstveno fokusirati na izborne procese i potrebu za njihovom reformom, s naglaskom na osiguranje političke ravnopravnosti Hrvata. Hrvatska strana želi naglasiti da promjena Izbornog zakona nije samo stranačko pitanje, već i pitanje implementacije ustavnog načela ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Također će se razgovarati o funkcioniranju institucija BiH, euroatlantskom putu, kao i o odnosima prema NATO-u i Europskoj uniji, uz potrebu očuvanja stabilnosti i daytonskog okvira.
Gospodarski interesi će također biti važna tema. Hrvatska strana želi američkim partnerima predstaviti BiH kao potencijalno atraktivno mjesto za nova ulaganja, pri čemu je projekt Južne plinske interkonekcije od posebnog značaja. Iako nije izričito navedena kao glavni cilj lobiranja s Mercuryjem, HDZ BiH već dugo radi na osiguravanju snažnije američke podrške za ovaj projekt.
Međutim, Hrvati nisu jedini koji traže podršku u Washingtonu. Političke elite u BiH već godinama vode borbu za naklonost američke administracije, pri čemu svaka strana nastoji predstaviti svoje interese kao interese cijele države.
Bošnjačka strana imala je svojevrsne neobične epizode, uključujući angažman Bosnian American Alliance, organizacije povezane s bošnjačkom dijasporom, koja je lobirala za interese BiH. Ovaj aranžman je postao poznat i po kontroverzama vezanim uz lobiranje. Postavilo se pitanje može li organizacija koja je nacionalno vezana uz bošnjačku dijasporu efikasno predstavljati interese cijele BiH, a posao je ubrzo propao zbog kriminalne organizacije.
S druge strane, Republika Srpska već godinama ulaže značajna sredstva u lobiranje u Sjedinjenim Državama, angažirajući profesionalne lobiste i gradeći mrežu kontakata u Washingtonu. Rezultati su postali očigledni, s ukidanjem sankcija Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima u listopadu 2025. godine, kao i odlaskom visokog predstavnika Christiana Schmidta u svibnju 2026. godine. Iako se ne može tvrditi da je lobiranje samo po sebi dovelo do tih odluka, to su bili ključni ciljevi kampanje koju je RS vodila u Washingtonu.
Ova trenutna hrvatska lobistička akcija stoga je značajna u širem kontekstu. Bošnjaci, Hrvati i Srbi u Washingtonu ne koriste isti politički jezik niti traže iste ciljeve. Svaka strana nastoji izgraditi vlastiti kanal prema američkoj politici i predstaviti svoje interese kao ključne za budućnost BiH. Dok hrvatska strana teži snažnijoj američkoj podršci za ravnopravnost Hrvata i promjene Izbornog zakona, srpska strana već pokazuje konkretne rezultate svoje višegodišnje kampanje, pružajući lekcije o politici prema BiH ne samo Sarajevu i Mostaru, nego i Zagrebu i Beogradu, piše Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a.
Prema informacijama "Slobodne Bosne", pripremu terena za dolazak Darijane Filipović odradio je američki lobist Max Primorac uz podršku europarlamentarke Željane Zovko. Također, lobiranje se odnosi na uspostavu hrvatske izborne jedinice u BiH, na čemu već duže vrijeme radi Max Primorac.
