Predloženo da se uvede obavezno glasanje i pravo glasa sa 16 godina

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović ocijenio je da su nove izborne tehnologije uspješno prošle test na ovogodišnjim Općim izborima, ali smatra da bi izborni sistem trebalo dodatno unaprijediti.

U razgovoru za Fenu iznio je niz prijedloga, naglašavajući da je riječ o njegovim ličnim stavovima, a ne zvaničnom stavu CIK-a BiH.

Predlaže kamere i obavezno glasanje

Arnautović smatra da bi naredni donosioci odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH trebali razmotriti dodatnu nadogradnju sistema novih izbornih tehnologija, uključujući i postavljanje kamera na biračka mjesta.

“Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač”, rekao je.

Kao jednu od mogućnosti vidi i povratak aktivnoj registraciji birača, barem za jedan izborni ciklus, uz izdavanje posebne biračke kartice.

Birački odbori samo od zaposlenih u javnom sektoru

Arnautović smatra da bi članovi biračkih odbora trebali dolaziti isključivo iz reda državnih službenika, namještenika i zaposlenih u javnim ustanovama.

Prema njegovom prijedlogu, u biračkim odborima mogli bi biti zaposleni u organima uprave, agencijama, vrtićima, vatrogasnim službama i drugim institucijama koje se finansiraju iz javnih budžeta.

Predložio je i da članove općinskih i gradskih izbornih komisija ubuduće imenuje Centralna izborna komisija BiH, te da im se naknade isplaćuju iz budžeta CIK-a.

Lokalni i Opći izbori u istoj godini

Jedan od njegovih prijedloga je i održavanje lokalnih i Općih izbora u istoj izbornoj godini.

“Po meni, donosioci odluka trebaju da obave sadržajnu raspravu i ocjene koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, da se spoje i u jednoj izbornoj godini održe i lokalni i opći izbori, da lokalni budu u aprilu mjesecu izborne godine, a da opći budu, kao i do sada, u prvoj nedjelji oktobra”, rekao je Arnautović.

Predlaže glasanje već od 16. godine

Arnautović smatra i da bi mladima od 16 godina trebalo omogućiti i aktivno i pasivno biračko pravo.

Kao primjere naveo je Njemačku i Austriju, koja je još 2007. godine snizila dobnu granicu za ostvarivanje biračkog prava.

Prema njegovom mišljenju, takva reforma bi bila jedna od važnijih promjena izbornog sistema u BiH.

Viši izborni prag i d’Hondtova formula

Arnautović je predložio i promjene u načinu pretvaranja glasova u mandate.

Smatra da bi trebalo razmotriti zamjenu formule Sainte-Laguë formulom Victora d’Hondta, kao i uvođenje različitog izbornog praga zavisno od toga nastupa li stranka sama ili u koaliciji.

Kao primjer je naveo prag od četiri ili pet posto za jednu stranku, šest posto za koaliciju dvije stranke i sedam posto za koaliciju tri ili više stranaka.

“Nije fer da jedan i drugi politički subjekt, nezavisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka, ima isti izborni prag”, rekao je.

Upozorio na velike razlike među izbornim jedinicama

Posebno je govorio o granicama izbornih jedinica i razlikama u broju birača koji su potrebni za osvajanje jednog mandata.

Kao primjer naveo je izborne jedinice 1b, 2b i 3b u Republici Srpskoj, koje ukupno daju devet direktnih mandata za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, odnosno po tri mandata iz svake jedinice.

Prema podacima koje je iznio, izborna jedinica 1b, koja obuhvata banjalučku regiju, imala je 570.725 upisanih birača na dan izbora, dok je izborna jedinica 3b, koja obuhvata trebinjsku regiju, imala 296.496 birača.

To znači razliku od 274.229 birača.

“U izbornoj jedinici 1b ‘težina’ jednog mandata je 190.241, a u izbornoj jedinici 3b ta ‘težina’ je 91.409 potrebnih glasova”, naveo je Arnautović.

Smatra da takve razlike izlaze iz okvira demokratskih standarda jednakosti glasa i upozorio je na pojave poput gerrymanderinga i malapportionmenta.

To rezultira u nesrazmjeru između procentnog udjela birača nekog područja i procentnog udjela tog područja u broju mandata u predstavničkom tijelu. Ove pojave se mogu definirati kao nepravedno i nepošteno iscrtavanje granica izbornih jedinica kojim se narušava demokratsko načelo o jednakoj važnosti glasa svakog birača, a time i načelo jednakosti biračkog prava općenito.

“Centralni birački spisak je prenapuhan”

Arnautović je ukazao i na problem Centralnog biračkog spiska, za koji smatra da ne odgovara stvarnom stanju na terenu.

“On je prenapuhan, pogotovo sa onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u Bosni i Hercegovini”, rekao je.

Kao moguća rješenja ponovo je naveo uvođenje obaveznog glasanja ili privremeni povratak aktivnoj registraciji birača uz posebnu biračku ID karticu.