Nakon hapšenja osobe osumnjičene za oštećenje murala sa zastavom Republike Srpske u Istočnom Novom Sarajevu, predstavnici udruženja žrtava rata ponovo su ukazali na problem selektivne pravde u postupanju institucija prema sličnim slučajevima širom Bosne i Hercegovine.
Oni ističu da murali koji veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince ostaju na javnim površinama u raznim gradovima, uprkos brojnim prijavama i zahtjevima za njihovo uklanjanje.
Policija uhapsila N. K. iz Sarajeva
Policijska stanica Istočno Novo Sarajevo zaprimila je 20. oktobra prijavu o oštećenju murala koji prikazuje zastavu Republike Srpske. Policija je saopćila da su tokom istrage o krivičnom djelu „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti“ došli do saznanja da se s ovim incidentom može povezati N. K. iz Sarajeva.
„Preduzimanjem operativno-taktičkih mjera i radnji na lociranju i pronalasku lica, te ostvarenom međupolicijskom saradnjom sa pripadnicima MUP-a Kantona Sarajevo, navedeno lice je pronađeno i lišeno slobode“, naveli su iz policije. Također, najavili su podnošenje izvještaja nadležnom tužilaštvu.
Iz Tužilaštva BiH su za Detektor potvrdili da će Policijska uprava Istočno Sarajevo dostaviti izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo, gdje su dodali da ga još nisu zaprimili.
Duraković: Pitanje selektivne pravde
Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, smatra da ovaj slučaj ukazuje na neujednačeno postupanje institucija. On je ranije podnio prijavu Tužilaštvu BiH zbog murala Ratka Mladića u centru Banje Luke.
„Kada je riječ o Mladiću i genocidu u Srebrenici, kao građanin i preživjeli, kao potpredsjednik, uputio sam prijavu protiv NN lica koje je oslikalo mural, kao i protiv gradonačelnika koji je izjavio da ne želi ukloniti taj mural“, rekao je Duraković.
Tužilaštvo BiH odgovorilo mu je u novembru prošle godine da nije bilo moguće utvrditi da se na muralu nalazi lik Ratka Mladića bez pratećeg teksta koji bi ga identifikovao. Duraković je uložio žalbu, ali, prema njegovim riječima, odgovor još nije stigao.
Hasečić: Zakon mora važiti jednako za sve
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja „Žena – žrtva rata“, izjavila je da svako ko krši zakon treba odgovarati, ali je naglasila da kriteriji moraju biti isti u svim slučajevima.
„Neko mora početi da kažnjava, neko to treba osuditi. Ako jedna strana radi ispravno i želi da se to sankcioniše, a s druge strane se to ne radi, već se podržava i krije, onda je to katastrofa“, izjavila je Hasečić.
Ona je dodala da su ranije prijavljivali murale, grafite i javne nastupe, ali da, prema njenim tvrdnjama, konkretnih rezultata nije bilo. „Očito u Republici Srpskoj ne žele da čuju glas normalnog građanina, da ne govorim koliko to sve vrijeđa preživjele“, zaključila je Hasečić.
Murali Mladiću i Mihajloviću i dalje u javnom prostoru
Murali sa likom Ratka Mladića nalaze se u više gradova u Republici Srpskoj, uključujući Višegrad i Foču. Midheta Kaloper, predsjednica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, također je podnosila prijave zbog ovakvih murala.
Prema njenim riječima, samo je jedan mural Ratku Mladiću uklonjen, i to nakon značajnog pritiska. „U blizini sportske dvorane Partizan već godinama stoji mural Draže Mihajlovića, niko ne želi da ga ukloni, niko neće da pokrene inicijativu za uklanjanje. S druge strane, imamo slučaj u Istočnom Sarajevu gdje se neko može brzo privesti. Zašto se takav zakon ne primijeni i u drugim dijelovima BiH, prvenstveno u Foči, Prijedoru, Vlasenici, Zvorniku?“, pitala je Kaloper.
Šta propisuje Krivični zakon BiH
Izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je 2021. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, propisane su kazne za javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama.
Zakon također predviđa sankcije za veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, uključujući određene oblike imenovanja javnih objekata i prostora po takvim osobama. Iz Stranke demokratske akcije su nakon hapšenja u Istočnom Novom Sarajevu zatražili reakciju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, kritikujući rad Tužilaštva BiH i ističući da su ranije trebali biti procesuirani brojni drugi slučajevi veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Prethodna izvještavanja Detektora ukazuju da murali i grafiti posvećeni ratnim zločincima u pojedinim sredinama u BiH godinama ostaju bez pravosudnog epiloga, uprkos prijavama i zahtjevima za njihovo uklanjanje.
