Politolog Jasmin Mujanović upozorio je da bi nakon izbora SNSD i HDZ mogli pokušati preuzeti kontrolu nad ključnim institucijama Bosne i Hercegovine, posebno Obavještajno-sigurnosnom agencijom i Centralnom izbornom komisijom. U podcastu američke Helsinške komisije, ocijenio je da bi takav razvoj situacije mogao otvoriti veći prostor za djelovanje Rusije i Kine, te pozvao Washington da jasno definiše „crvene linije“ za imenovanja na ključnim sigurnosnim pozicijama.
U razgovoru o izborima u BiH i Srbiji, u kojem je učestvovala i viša vanjska saradnica Atlantic Councila Amanda Thorpe, Mujanović je naglasio da bi borba za kontrolu nad institucijama mogla imati posljedice po sigurnosne interese SAD-a.
„Mislim da postoji vrlo ozbiljna opasnost da ćemo vidjeti pokušaj HDZ-a i SNSD-a da potpuno preuzmu ključne sigurnosne institucije zemlje“, izjavio je.
U tom kontekstu, spomenuo je i sudove, kao i CIK, napominjući da Centralna izborna komisija sama po sebi nije sigurnosna institucija. Opisao ju je kao jednu od najfunkcionalnijih i najodgovornijih institucija u BiH tokom posljednjih osam godina, prenosi N1.
„Mislim da će pokušati izvršiti vrlo neprijateljsko preuzimanje te institucije, kao i sigurnosnog aparata zemlje“, ocijenio je Mujanović.
Zašto posebno izdvaja OSA-u
Prema njegovim riječima, eventualno preuzimanje ovih institucija moglo bi olakšati djelovanje ruskih i kineskih operativaca u BiH.
„Ako se to dogodi, vidjet ćete vrlo izražen porast prisustva ruskih i kineskih operativaca, koji će u Bosni i Hercegovini djelovati mnogo slobodnije nego što smo dosad vidjeli“, upozorio je.
Posebno je naglasio mogućnost smjene rukovodstva OSA-e i preuzimanja kontrole nad tom agencijom. Takav razvoj događaja, u kombinaciji s kontrolom nad policijskim strukturama, stvorio bi, prema njegovoj procjeni, veoma izazovno sigurnosno okruženje i za SAD.
Mujanović je podsjetio da su CIA i FBI tradicionalno imale snažnu i produktivnu saradnju s obavještajnim službama BiH. Naveo je da je ta saradnja bila korisna u pitanjima vezanim za Rusiju i Kinu, kao i u vremenima zabrinutosti zbog islamističkog ekstremizma.
Stoga smatra da bi Washington trebao jasno komunicirati svoje stavove o budućim kadrovskim rješenjima.
„Mislim da je važno da Washington ovdje naznači određene crvene linije o tome kakve ljude hoćemo, a kakve nećemo prihvatiti na ključnim sigurnosnim pozicijama u BiH“, rekao je.
Šta je Washington dobio ukidanjem sankcija?
Mujanović je kritikovao američku odluku o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, osporavajući obrazloženje da je povlačenje spornih zakona vlasti RS-a predstavljalo značajan rezultat američkog angažmana.
Prema njegovim riječima, administracija je ukidanje sankcija opravdavala povlačenjem zakona koje je opisao kao secesionističke. Međutim, ustvrdio je da su ti zakoni već bili pravno obesnaženi intervencijama bh. pravosuđa i visokog predstavnika.
„SNSD je povukao te zakone iz skupštine, ali oni su već bili pravno ništavni“, rekao je.
Postavio je i pitanje na čemu se zasniva normalizacija odnosa Washingtona s vlastima RS-a, ukazujući na njihove veze s Rusijom i Kinom, pritiske na demokratske slobode te prijetnje Dejtonskom sporazumu.
„Šta god da je Dodik tvrdio da će dati SAD-u u zamjenu za ukidanje sankcija, to se očigledno nije ostvarilo“, ocijenio je.
Thorpe je također dovela u pitanje učinak te odluke, povezujući je s nastavkom Dodikovih bliskih odnosa s Moskvom.
„Ukinuli smo sankcije lideru RS-a Dodiku. Dao je intervju prije možda dvije sedmice u kojem je objasnio kako se to dogodilo, a zatim je sjeo u avion za Moskvu da proslavi“, rekla je.
Ukazala je i na ulogu novca uloženog u lobiranje u Washingtonu, naglašavajući da pri razmatranju odluke o ukidanju sankcija treba uzeti u obzir i lobističke i zagovaračke aktivnosti vlasti RS-a.
