Evropska komisija je usvojila paket revidiranih politika koje imaju za cilj pripremu Evropsku uniju za buduća proširenja. Ove promjene obuhvataju nove pristupe u odlučivanju, finansiranju i postepenom uključivanju zemalja kandidatkinja u politike Evropske unije (EU) prije sticanja punopravnog članstva.
Komisija ističe da proširenje predstavlja geopolitički imperativ, te da se EU mora pripremiti institucionalno, budžetski i politički za prijem novih članica.
Zemlje kandidatkinje ranije bi se uključivale u politike EU
Jedna od ključnih promjena odnosi se na postepenu integraciju zemalja kandidatkinja. Komisija predlaže da države koje napreduju u reformama dobiju raniji pristup određenim politikama i programima EU, posebno u strateškim sektorima kao što su energetika, transport, digitalni sektor i odbrana.
Ovaj pristup ne bi bio automatski, već bi zavisio od napretka u reformama i ispunjavanja specifičnih uslova. Komisija naglašava da bi sistem bio reverzibilan, što znači da bi određene pogodnosti mogle biti povučene ukoliko zemlja kandidatkinja pokaže nazadovanje.
Cilj je da se administrativni kapaciteti zemalja kandidatkinja ojačaju i da one ostvare konkretne koristi od evropskih integracija prije nego što postanu članice.
Moguće lakše otvaranje pregovaračkih klastera
Komisija također predlaže promjene u načinu donošenja odluka tokom pristupnih pregovora. Za otvaranje pregovaračkih klastera i određene međufaze procesa, predlaže se glasanje kvalifikovanom većinom umjesto jednoglasnosti. Ova promjena bi, prema ocjeni Komisije, smanjila mogućnost dugotrajnih političkih blokada i ubrzala proces proširenja.
Pored toga, razmatra se šira primjena glasanja kvalifikovanom većinom u drugim oblastima EU, uključujući sankcije, borbu protiv poreznih prevara i neka fiskalna pitanja u energetici.
Nove članice mogle bi biti kažnjene i nakon ulaska u EU
Paket takođe predviđa strožije zaštitne mehanizme za buduće članice. Budući ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati mjere koje se mogu aktivirati nakon ulaska države u EU, ukoliko dođe do ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pregovora.
Komisija predlaže jače sektorske zaštitne mehanizme u oblastima ekonomije, unutrašnjeg tržišta, pravosuđa i unutrašnjih poslova. U najtežim slučajevima, koji uključuju ozbiljno kršenje temeljnih vrijednosti EU, nova članica mogla bi biti suočena sa suspenzijom prava glasa u Vijeću EU.
Nova članica ne bi mogla blokirati proširenje zbog bilateralnih sporova
Među predloženim mjerama je i mogućnost da se nova članica obaveže da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova na određeni period. Ova odredba bi trebala spriječiti situacije u kojima bi novoprimljena članica koristila svoje članstvo u EU za usporavanje pristupnog procesa drugih zemalja zbog međudržavnih pitanja.
Mogući su i prijelazni aranžmani u oblastima kao što su slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivreda, osjetljivi proizvodi i korištenje evropskih fondova.
Von der Leyen: Proširenje je geopolitički imperativ
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je istakla da budućnost Evrope zavisi od odluka koje se donose danas. „Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija, otpornija i djelotvornija“, rekla je von der Leyen.
Ona je naglasila da EU, dok zemlje kandidatkinje provode reforme, mora pripremiti svoje institucije, politike i budžet za prijem novih članica.
Promjene i u finansiranju
Komisija ocjenjuje da budžet EU može podnijeti prijem novih članica uz nastavak finansiranja postojećih prioriteta. Prema prijedlogu Višegodišnjeg finansijskog okvira za period od 2028. do 2034. godine, zemlje kandidatkinje bi prije članstva bile finansirane kroz instrument Globalna Evropa.
Nakon pristupanja, prešle bi na nacionalne i regionalne partnerske planove, uz mogućnost korištenja dodatnih sredstava za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i prekograničnu saradnju.
Slijede rasprave država članica
Paket će biti predmet rasprava među državama članicama, Evropskim parlamentom i Evropskim vijećem. Komisija će u okviru Paketa proširenja za 2026. godinu predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da te zemlje zadrže postojeću dinamiku reformi.
Za Bosnu i Hercegovinu, novi paket je posebno značajan zbog najave sistematičnije postepene integracije zemalja kandidatkinja u pojedine politike EU prije punopravnog članstva, kao i zbog mogućih promjena pravila odlučivanja u procesu proširenja.
