Bosna i Hercegovina je najavila svoju namjeru da se uključi u prekogranični proces procjene utjecaja na okoliš za planirani centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Ova odluka omogućava BiH pristup svim relevantnim informacijama i dokumentaciji, kao i pravo na dostavljanje primjedbi tokom procesa, dok su prethodna istraživanja u Federaciji BiH pokazala da ova lokacija nije pogodna za takvu namjenu.
Pravni stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska donijela odluku o lokaciji prije završetka procjene utjecaja na okoliš, što može značajno utjecati na daljnji razvoj projekta i pravne postupke koje je BiH pokrenula pred međunarodnim tijelima.
Bosna i Hercegovina je zvanično obavijestila Hrvatsku o svojoj namjeri da učestvuje u procjeni utjecaja na okoliš za izgradnju skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada na lokalitetu Čerkezovac, koji se nalazi u općini Dvor.
Prekogranične konsultacije
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je u junu obavijestilo BiH o pokretanju postupka te zatražilo odgovor o mogućem učešću u prekograničnim konsultacijama u skladu s Espoo konvencijom.
Institucije BiH su odgovorile da je obavijest koju je Hrvatska dostavila nejasna, nepotpuna i neblagovremena, te da postupak nije sproveden u skladu s Espoo i drugim međunarodnim konvencijama.
Zatraženo je da se postupak vrati u raniju fazu, da Hrvatska dostavi sve relevantne informacije i dokumentaciju, kao i da se formira zajedničko tijelo ili zaključi poseban bilateralni sporazum između dviju država.
Studija još nedostupna
Hrvatska do sada nije dostavila Bosni i Hercegovini studiju utjecaja na okoliš niti prateću dokumentaciju. Očekuje se da će studija biti dostupna u posljednjem kvartalu ove godine, nakon čega bi trebale uslijediti konsultacije i javne rasprave.
Nemanja Galić, član Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH, istakao je da uključivanje BiH u ovaj proces omogućava pristup svim informacijama važnim za procjenu mogućih posljedica projekta na njenoj teritoriji.
„Hrvatska je sada dužna dostaviti relevantnu dokumentaciju i dodatne informacije, posebno one koje se odnose na moguće prekogranične efekte. BiH ima pravo dostavljati komentare, primjedbe i prijedloge, prvenstveno u vezi sa studijom utjecaja na okoliš“, kazao je Galić.
Učešće građana
Galić je dodao da bi na teritoriji Bosne i Hercegovine trebale biti organizirane javne rasprave i da građanima BiH mora biti omogućeno ravnopravno učešće u postupku, kao i javnosti u Hrvatskoj. To uključuje i pristup cjelokupnoj relevantnoj dokumentaciji.
Jedan od ključnih problema predstavljaju potezi Hrvatske, jer je odluka o mikrolokaciji objekta donesena prije završetka procjene utjecaja na okoliš. „Hrvatska je prvo donijela odluku o tačnoj lokaciji objekta, a tek se potom obratila BiH. Takav način postupanja obesmišljava studiju utjecaja na okoliš, kao i same prekogranične konsultacije“, naveo je Galić.
Sporan redoslijed
Galić je istakao da je procjena utjecaja trebala prethoditi odluci o lokaciji, a ne biti provedena nakon što je lokacija već određena. On smatra da takvo postupanje može predstavljati kršenje Espoo konvencije, drugih pravila međunarodnog prava, propisa Evropske unije, kao i hrvatskog zakonodavstva.
„Kako se približava rok za preuzimanje otpada, sve je očiglednije da je Hrvatska konačnu odluku donijela znatno prije završetka studije. Ti propusti mogu utjecati na daljnji tok postupka“, rekao je Galić.
Usaglašen stav
Federalno ministarstvo okoliša i turizma potvrdilo je da je učestvovalo u pripremi zajedničkog odgovora Hrvatskoj, zajedno s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nadležnim ministarstvom Republike Srpske, kao i Ekspertskim i Pravnim timom.
Stav Federacije BiH je, kako navode iz Ministarstva, u potpunosti usaglašen sa stavovima drugih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Odgovor je hrvatskoj strani formalno dostavilo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je kontaktna institucija BiH za provođenje Espoo konvencije, dok je Federalno ministarstvo okoliša i turizma kontaktna institucija za Aarhušku konvenciju.
Rezultati istraživanja
Iz Federalnog ministarstva su saopćili da su istraživanja mogućih posljedica projekta na okoliš, vode, zdravlje stanovništva i zaštićena područja u Federaciji BiH započeta još 2019. godine. U istraživanja su uključeni Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni agropedološki zavod, Federalni zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za vodno područje rijeke Save.
„Svi izrađeni izvještaji potvrđuju da lokacija Trgovske gore nije pogodna za uspostavljanje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada“, naveli su iz Ministarstva.
Ugrožena priroda
Izvještaje i studije usvojila je Vlada Federacije BiH, a stručna istraživanja na ovom području se i dalje provode. Posebna zabrinutost odnosi se na blizinu Nacionalnog parka Una, u kojem se nalaze brojne zaštićene i ugrožene vrste, kao i njihova staništa.
Federalne institucije su ranije upozorile da bi ovo područje trebalo postati dio evropske mreže zaštićenih područja Natura 2000.
Međunarodni postupci
Bosna i Hercegovina već provodi aktivnosti pred više međunarodnih tijela zbog Trgovske gore. Podnesci su upućeni tijelima Espoo, Aarhuške i Bernske konvencije, Savskoj i Dunavskoj komisiji, kao i Evropskoj komisiji.
U maju je u Ženevi održana rasprava delegacija BiH i Hrvatske pred Odborom za implementaciju Espoo konvencije. U okviru Aarhuške konvencije ukazano je na to da javnosti u BiH nije omogućen odgovarajući pristup informacijama niti puno učešće u procesu odlučivanja.
Galić smatra da ti mehanizmi, iako nisu klasični sudski postupci, mogu imati značajan utjecaj na Hrvatsku i nastavak realizacije projekta.
Uloga Evropske komisije
Evropska komisija ima ključnu ulogu i može pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom pravde Evropske unije. „Mišljenja međunarodnih tijela imaju veliku težinu i u praksi se poštuju. Ukoliko fokus ostane na pravnim, a ne na političkim pitanjima, povećavaju se šanse BiH da postigne konkretne rezultate“, dodao je Galić.
Bosna i Hercegovina u ovom predmetu postupa u skladu sa Strategijom pravne zaštite koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2022. godine.
Pravne mogućnosti
Galić je napomenuo da nije jednostavno pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde ili međunarodnom arbitražom, jer je za to potreban sporazum kojim bi obje države prihvatile nadležnost takvog tijela. Ipak, on naglašava da to ne znači da su pravne mogućnosti Bosne i Hercegovine iscrpljene.
„Trenutno pripremamo više aktivnosti. Ako Hrvatska nastavi projekt uprkos osnovanom protivljenju BiH, bit će preduzete daljnje pravne radnje u skladu sa strateškim smjernicama“, rekao je.
Projekt već usporen
Galić je kazao da je još rano davati konačne procjene o mogućnosti potpune obustave projekta, jer studija utjecaja na okoliš još nije objavljena. Međutim, smatra da su dosadašnji potezi institucija Bosne i Hercegovine već rezultirali usporavanjem projekta.
„Hrvatska je svojim propustima znatno povećala šanse BiH za uspjeh pred međunarodnim tijelima“, naglasio je.
Otpad zadržati bliže
Kao razumnu alternativu, Galić je naveo mogućnost da radioaktivni otpad ostane u Sloveniji, gdje je i nastao, što bi bilo prihvatljivije za građane Bosne i Hercegovine i za stanovništvo Hrvatske koje živi u blizini planiranog centra na Trgovskoj gori.
