Njemačka savezna vlada napravila je novi korak prema reformi radnog zakonodavstva.
Na sjednici održanoj 18. novembra usvojen je nacrt zakona koji je pripremio savezni ministar rada Alexander Schweitzer iz SPD-a.
Kako prenosi Deutschlandfunk, cilj reforme je povećati fleksibilnost zapošljavanja i podstaći kompanije na otvaranje novih radnih mjesta u uslovima ekonomskih poteškoća.
Međutim, predložene promjene istovremeno otvaraju pitanje sigurnosti zaposlenja.
Ugovor na određeno do četiri godine
Prema sadašnjim općim pravilima, poslodavac može sklopiti ugovor na određeno vrijeme bez posebnog objektivnog razloga (sachgrundlose Befristung) u trajanju do dvije godine, uz najviše tri produženja.
Novim prijedlogom predviđa se produženje maksimalnog trajanja na četiri godine, odnosno 48 mjeseci.
Istovremeno bi se omogućilo do šest produženja ugovora tokom tog perioda.
Ova privremena olakšica planirana je za zapošljavanja do 31. decembra 2030. godine.
Zašto vlada želi promjene?
Njemačke vlasti smatraju da bi fleksibilniji ugovori mogli podstaći kompanije da lakše zapošljavaju nove radnike.
Poslodavcima bi se omogućilo duže prilagođavanje poslovnim uslovima prije nego što ponude ugovor na neodređeno vrijeme.
S druge strane, sindikati i dio stručne javnosti upozoravaju da duži period rada na određeno može povećati nesigurnost zaposlenih.
Radnici koji nekoliko godina nemaju stalni ugovor mogu se suočiti s poteškoćama pri planiranju porodičnog života, uzimanju stambenog kredita ili dugoročnom finansijskom planiranju.
Promjene i kod zaštite od otkaza
Nacrt zakona predviđa i izmjene pravila o zaštiti od otkaza za zaposlene s izrazito visokim primanjima.
Prema informacijama njemačkih medija, ta mjera odnosila bi se na zaposlene s godišnjom bruto platom od približno 180.000 eura ili više, zavisno od odgovarajućih obračunskih pragova.
Za ostale radnike to ne znači automatsko ukidanje postojećih zakonskih pravila o zaštiti od otkaza.
Predložene su i izmjene u vezi s radom nedjeljom u pekarama i poslastičarnicama te određenim pravilima radničkog suodlučivanja.
Šta promjene znače za radnike iz BiH?
Brojni građani Bosne i Hercegovine u Njemačkoj rade u proizvodnji, logistici, transportu, trgovini i drugim djelatnostima u kojima se prilikom zapošljavanja koriste i ugovori na određeno vrijeme.
Ako prijedlog postane zakon, dio zaposlenih mogao bi duže raditi bez ugovora na neodređeno vrijeme, iako bi nova pravila poslodavcima mogla olakšati zapošljavanje.
Za radnike koji planiraju preseljenje porodice u Njemačku ili dugoročno rješavanje stambenog pitanja sigurnost radnog odnosa posebno je značajna.
Važno je naglasiti da je vlada odobrila prijedlog zakona, a ne da su nova pravila već počela važiti. Tek nakon završetka zakonodavnog postupka bit će poznati konačni sadržaj i datum primjene.
Radnicima se preporučuje da pažljivo provjere vrstu i trajanje ugovora koji potpisuju te da razlikuju ugovor na određeno vrijeme (befristet) od ugovora na neodređeno (unbefristet).
IZVORI: