Nedim Sladić, bh. meteorolog, istakao je u svom statusu važnost integracije meteorologije s drugim disciplinama, kao što su ekonomija, zdravstvo i poljoprivreda, kako bi se društvo bolje pripremilo za uticaje vremenskih nepogoda i klimatskih promjena.
Razumijevanje složenih procesa u vremenu i klimi
“I moje kolege, kao i ja, trebamo da pričamo, edukujemo, umrežujemo se sa ljudima iz srodnih grana (ekonomija, zdravstvo, agronomija, itd), čujemo njihove priče, povezujemo zajedničke tačke i da nastavimo to činiti bez ustručavanja, jer je to zadaća koja je sada bitnija više nego ikada”, rekao je Sladić.
Prema njegovim riječima, koncepti vremena i klime su složeni i zahtijevaju razumijevanje procesa koji su “notorno zamršeni, nelinearni, višedimenzionalni”, pri čemu i najmanja promjena može izazvati neželjene posljedice.
Ekonomija pod pritiskom suše i požara
Sladić je upozorio da vremenske nepogode već imaju ozbiljne posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine.
“Suša i požari će nas dosta ogoliti, i to je sad već vrlo izgledno. Za utjehu, nije samo da će Bosanci i Hercegovci morati izdvojiti više novca za pojedine namirnice, već gotovo cijela Europa”, dodao je.
On smatra da su iskustva ekonomista i poljoprivrednika ključna za sagledavanje šire slike.
“Njihova iskustva su još jedan input koji može obogatiti prognozu, istraživanje, zaključak”, istakao je Sladić.
Visoke temperature ugrožavaju zdravlje
Govoreći o uticaju visokih temperatura, Sladić je ukazao na to da su vrućine ovog ljeta ugrozile zdravlje ljudi širom Evrope, a neke su, nažalost, dovele i do smrtnih slučajeva.
“Zato su nam važni zdravstveni radnici, njihove preporuke, kao i cross-over meteorologije i medicine, pogotovo kroz modeliranje produkata o zaštiti ljudskog zdravlja od štetnog utjecaja hladnoće, vrućine, zagađenog zraka, virusa, itd.”, naveo je.
Svi su izloženi nepogodama
Sladić je naglasio važnost kontingentnog planiranja kao prvog koraka u prevenciji nepredviđenih situacija.
“Jer, kad se desi bilo kakva vremenska nepogoda, male su razlike, nezavisno od sloja stanovništva. Tada svi gube, niko ne dobija. Niko nema bolji položaj, niti ja, niti moja porodica, niti prijatelji, niti osoba 200 kilometara od mene”, poručio je.
Dodao je da prirodne nepogode ne prave razliku među ljudima.
“Kada voda nosi sve pred sobom, ona ne pita ni koje si nacije, religije, ni koji ti je položaj”, napisao je Sladić.
“Većina populacije se suočila s teškim vremenom”
Sladić je primijetio da ljudi imaju različite preferencije kada je riječ o vremenskim uslovima, ali da je ovog ljeta većina stanovništva, uključujući mlađu i stariju populaciju, bila suočena s veoma teškim vremenskim uslovima.
“Za razliku od mojih sugrađana, slično sam i sam trpio od sredine juna, gotovo cijeli juli i prvu polovinu augusta kada u stanu nisam mogao doslovno opstati od vrućine”, naveo je.
Istakao je da mu je zbog toga bilo jasno s čim će se građani susresti.
“Jer sam već imao priliku to osjetiti na svojoj koži, povezati prošle slične situacije, pogledati bitne faktore i izvesti zaključak u kojem će ugođaj biti ‘kao da smo u pustinji'”, napisao je Sladić.
Priprema građana umjesto plašenja
Na kraju, Sladić je naglasio potrebu učenja iz iskustava kako bi društvo bilo spremnije za buduće izazove.
“Moramo učiti iz iskustva i iz svega što smo već osjetili na koži kako bismo za sve bili spremniji što slijedi”, naveo je.
“Cilj nikada neće biti bespotrebno plašenje građana već dobronamjerna preporuka. Naravno, na drugima je da postupe onako kako oni misle da u tom trenutku trebaju to učiniti”, zaključio je bh. meteorolog.