Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u, Kanadi i Meksiku pokazala je svoj potencijal i mogućnosti za dalji razvoj. Ključ je u nastavku pametnog rada, unapređenju individualnih vještina i dijelova igre, posebno u ofanzivnoj fazi.
Ove ocjene iznio je Džemaludin Mušović, bivši selektor fudbalskih reprezentacija BiH (1998-1999) i Katara (2004-2007).
U razgovoru za Oslobodjenje.ba, proslavljeni fudbaler i stručnjak ističe da su nastupi naše reprezentacije na Mundijalu bili u okviru očekivanja i da je pozitivno što se to potvrdilo u duelima protiv različitih protivnika.
- Moramo biti, kako se kaže, veoma pametni i iskoristiti sve informacije koje sada imamo. Volim naglasiti da ne treba stvari posmatrati prenaglašeno, ni pozitivno ni negativno, i ne smijemo biti euforični. Potrebno je ostati prizeman, utvrditi pravu situaciju i donijeti odgovarajuće zaključke, rekao je Mušović, koji je u 60-im i 70-im godinama bio istaknuti napadač, jugoslovenski reprezentativac, te zvijezda Sarajeva, Hajduka i Standarda iz Liegea.
Izgubljeno vrijeme
Nakon uspješne igračke karijere u Jugoslaviji, Belgiji i Francuskoj, Mušović je ostvario i uspješnu trenersku karijeru. Predvodio je Rudar iz Kaknja, Leotar, Čelik, Sarajevo, a u Kataru je trenirao klubove Al-Saad, Al-Arabi SC i Qatar SC, kao i nacionalnu selekciju. Bio je pomoćnik Ivici Osimu na Svjetskom prvenstvu 1990. godine u Italiji. Tokom ratnih dešavanja, značajno je doprinio prijemu Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH u FIFA-u, a potom i u UEFA-u.
U ekskluzivnoj analizi našeg nastupa na Mundijalu za Oslobodjenje.ba, Mušović naglašava da smo prokockali mnogo vremena u pas igri, bez pravog završnog dodavanja:
- To je vjerovatno problem. Za taj posljednji pas potrebna je velika vještina. To sigurno znaju i u stručnom štabu i na tome treba raditi.
Govoreći o aspektima koje bi trebalo poboljšati, Mušović ističe igru dugom loptom iz odbrane.
- Golman Vasilj ima određene poteškoće prilikom degažmana. Može biti njegova greška zbog lošeg izbora, ali i greška igrača koji ne prate loptu. Dio ekipe ne smije biti pasivan kada se upućuje duga lopta, koja putuje 30-40 metara. Igrači se moraju pripremiti, obavezno jedan ili dvojica trebaju ići na skok, dok drugi prate prostor gdje se lopta nalazi kako bi je osvojili. Kada se to dešava na polovini protivnika, to je dobra situacija jer se jednim pasom može ugroziti protivnički gol. To se može riješiti treningom, kazao je Mušović.
Mušović također ističe da je postalo moderno da ekipa, kada osvoji loptu, zadrži je na svojoj polovini, oko svog šesnaesterca, te se često koristi pas prema golmanu.
- Mislim da je to pretjerano i gubitak vremena ako traje predugo, jer se ništa ne dešava, ne ugrožavaš protivnički gol. Kada oduzmete loptu protivniku, najbolje je odmah imati plan za nastavak akcije, a ne samo razmišljati o zadržavanju lopte u pas igri. Tada je protivnik nespreman, jednim dodavanjem moguće je ugroziti gol i to treba iskoristiti. Na tome bi trebalo raditi. Kada se lopta oduzme, cilj bi trebao biti ugroziti protivnički gol, a ne samo zadržati posjed, rekao je Mušović.
Upozorava da smo, kada se izračuna posjed lopte, imali igrača više u svim utakmicama, ali to nismo iskoristili na pravi način.
- Tu su potrošene minute i minute, a ništa se nije dešavalo. Na to treba obratiti pažnju. Vjerovatno u stručnom štabu razmišljaju na sličan način. Možda se u periodu pred početak Lige nacija može dodatnom selekcijom riješiti neki problem. Vjerujem da je postalo atraktivno igrati za BiH i da će igrači rado dolaziti na pripreme i igrati. Nije to više period od prije 30 godina kada si morao moliti ko će doći da igra, kazao je Mušović.
Preporučuje da se talentovanim mladim igračima iz naše lige pruži prilika da dođu na okupljanje i da slušaju šta se traži od njih.
- Ne moraju odmah igrati, ali bilo bi korisno za budućnost nacionalnog tima da budu prisutni, čime bi se dao značaj domaćoj ligi. Ako nema nijednog igrača iz domaće lige, to je problem i nije dobra slika fudbala u zemlji. Ne smijemo zaboraviti ni igrače iz dijaspore. Svi su to naši igrači, djeca ljudi koji su napustili Bosnu i Hercegovinu zbog rata, rođeni su tamo, završili fudbalsku školu, obrazovali se i stekli profesionalne navike potrebne u fudbalu. To je korisno i ide jedno s drugim, kazao je Mušović.
Prema njegovim riječima, prilikom odabira igrača, pogođeni su mnogi koji su prvi put nastupali za reprezentaciju.
- Svi znaju da je igranje za reprezentaciju najveća afirmacija u karijeri. Igrali su svjesni toga i pokušali iskoristiti utakmice. Postali su prepoznatljiva imena i to je jako dobro. Međutim, to nije kraj. Sada dolazi nova obaveza. Sve ekipe koje se susretnu s Bosnom i Hercegovinom shvatit će nas ozbiljnije, biće teže igrati, ali to je dobro. Bolje je tako nego da te smatraju autsajderom bez vrijednosti i dokaza. To je fudbal, rekao je Mušović.
Barbarezov debi u Argentini
Selektor fudbalske reprezentacije BiH, Sergej Barbarez, debitovao je u dresu nacionalnog tima 14. maja 1998. godine u Cordobi protiv Argentine, u prijateljskoj utakmici, dok je Mušović bio selektor. Domaćini su slavili rezultatom 5:0.
- Bio sam aktivno uključen u to da Barbarez počne igrati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Kao selektor, a prije toga i kao direktor reprezentacije BiH, pratio sam njegove nastupe. Znali smo koliki pritisak na njega vrši njemački fudbalski savez. Međutim, on je tada čvrsto odlučio. Bio je uvjeren da je rješenje za njega Bosna i Hercegovina. Na brzinu smo dogovorili utakmicu s Argentinom, iako nismo bili spremni. Nismo imali ni kompletnu klupu sa rezervnim igračima, ali smo svjesno išli da odigramo tu utakmicu kako bi Barbarez upisao svoj prvi nastup u dresu BiH. Bilo je teško putovati u Argentinu i igrati, neki nisu mogli doći. Ipak, on se odazvao i upisao nastup na toj utakmici, što pokazuje njegovu ozbiljnost i želju da bude dio te selekcije. Nije mi žao zbog tog poraza jer smo dobili Barbareza, prisjeća se Mušović.
Nakon niza početnih poraza Sergeja Barbareza kao selektora, došli su i dobri rezultati, kao i plasman reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo. Čini se da Barbarez sazrijeva kao trener. Mušović, međutim, smatra da je još rano donositi konačne zaključke.
- Mislim da može biti problem što nema završenu trenersku školu. Nekad će FIFA ili UEFA nametnuti da treneri bez završene škole ne mogu voditi selekcije. Neophodno je završiti školu ne samo zbog toga. Uvjeren sam da bivši igrači, dobri igrači, trebaju završiti trenersku školu kako bi unaprijedili svoje znanje i provjerili određene stvari, jer to obogaćuje. Sjećam se da je Miljan Miljanić, kao kapiten reprezentacije Jugoslavije, čvrsto zagovarao da najbolji igrači završavaju trenersku školu, jer je to dragocjeno iskustvo za jednog trenera, kako bi znao šta se dešava s igračima tokom fizičke pripreme i opterećenja tokom treninga i utakmica. Sve smo to radili kao igrači, ali nismo znali objasniti. Međutim, škola ti to pokazuje i pomaže u tom pravcu. U poslu i nastupu prema igračima daje ti sigurnost. Drugačije je kada imaš svoje igračko iskustvo plus teorijsko znanje. To je najbolja kombinacija koja donosi rezultate, rekao je Mušović.
Katar je na pravom putu
Iskusni fudbalski strateg s posebnom pažnjom pratio je i igre nacionalnog tima Katara, koji je prvi put u historiji kroz kvalifikacije obezbijedio plasman na Svjetsko prvenstvo. Katar je ostvario i svoj prvi povijesni bod na Mundijalu u utakmici protiv Švicarske (1:1), a ispali su iz takmičenja nakon poraza od Bosne i Hercegovine (3:1). Mušović ističe da je trenutni sastav reprezentacije Katara prije četiri-pet godina, kada su osvojili prvenstvo Azije, igrao znatno bolje nego sada.
- Malo sam upoređivao. Tada su igrali kvalitetniji fudbal nego u vrijeme kada sam bio selektor i kada smo osvojili prvenstvo Zaliva i zlatnu medalju na Azijskim igrama. Pretpostavljao sam da će još napredovati jer su bili mlada ekipa. Međutim, nakon osvajanja Kupa nacija Azije, stagnirali su i bili su na nivou na kojem su sada nastupali na SP. Sjećam se da sam insistirao da Katar kroz kvalifikacije izbori plasman na Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine, a ne da čekaju prvi nastup na Mundijalu 2022. godine. S obzirom na Katar i broj stanovnika, kao i izbor igrača, ovo je njihov realan domet, rekao je Mušović.
Mušović naglašava da je Katar na vrhunski način organizovao Svjetsko prvenstvo.
- Izgradili su stadione i terene kakve nijedna zemlja nema na jednom mjestu. Svi njihovi tereni su kvalitetni kao na Wembleyu, a imaju i kompanije koje ih održavaju. Ekipe iz Evrope dolaze tamo na pripreme tokom zime, igraju se velike utakmice. To je odlično za fudbal. U Kataru se vjerovatno nadaju da će se pojaviti kvalitetnija selekcija igrača koji mogu doprinijeti reprezentaciji, jer posjeduju akademiju i privlače mnoge igrače iz Afrike i Azije. Oni im omogućuju normalno školovanje, a istovremeno treniraju i pripremaju se za igranje za reprezentaciju. Čak igraju u nekim klubovima. Katarani imaju iskustva, znaju i napredovaće kao sportska nacija. Na pravom su putu, kazao je Mušović.
Na ovom Svjetskom prvenstvu, ističe on, ponovo se pokazalo da se razlika između velikih fudbalskih nacija i manjih, posebno iz Azije i Afrike, smanjuje. Od deset afričkih reprezentacija, devet je prošlo u drugi krug.
- Nije više kao što je bilo ranije. Nema sigurnih pobjednika. Timovi koji su bili favoriti ispadaju ranije nego što se očekivalo. To je pozitivno za fudbal, jer donosi rezultatsku neizvjesnost koja se ovdje potvrđuje, a to je jako dobro za sport. Dok sam bio u Kataru i pratio azijske timove, mogao sam primijetiti koliko je bitna dostupnost informacija i trenerskih dostignuća zahvaljujući internetu i modernim tehnologijama. Sada je sve to dostupno svakom treneru. Uslovi za treniranje i igranje utakmica, posebno u Aziji, znatno su se poboljšali u odnosu na stanje prije 15-20 godina. Sve to ima uticaja. Razbijaju se neki kompleksi i to je dobro, rekao je Mušović.
Iz vremena kada se lobiralo za ulazak Bosne i Hercegovine u FIFA i UEFA, Mušović pamti jedan od sastanaka na kojem je nekadašnji predsjednik FIFA-e Sepp Blatter snažno zagovarao ekspanziju fudbala u dijelovima svijeta gdje se manje igralo.
- Imao je viziju da fudbal ide na kontinente i u zemlje koje nisu bile fudbalske, i to je bila prava stvar. Pogotovo jer se radi o različitim temperamentima i fudbalskim školama. U tim susretima rađaju se dobre utakmice i nove vedete, a provjerava se i vlastiti kvalitet, rekao je on.
Prilikom odabira budućih domaćina Mundijala, Mušović smatra da bi trebalo razmišljati o tome hoće li se obezbijediti dovoljan broj navijača i stadiona koji ih mogu primiti, kao što je to slučaj sada.
- Amerika, Meksiko i Kanada su se dokazali po broju gledalaca i organizaciji. I u Kataru je 2022. godine sve bilo besprijekorno. Sve se može, ali treba uzeti u obzir mogućnosti. Lijepo je kada su stadioni puni, ali i kada postoji veliki interes u svijetu. Ljudi ne spavaju noću, gledaju utakmice, prate, razgovara se o utakmicama..., kazao je Mušović.
Ne mora sve biti podređeno TV pravima
Ovo Svjetsko prvenstvo donijelo je i neke novine, poput pauze za osvježenje.
- Imam jedno iskustvo koje često spominjem. Kada je 1994. godine bilo otvaranje Svjetskog prvenstva u SAD-u, naša delegacija je bila na stadionu. Utakmica je bila nehumana i za igrače i za gledatelje. Nije bilo nijednog pokrivenog mjesta. Bilo je strašno. Izgorjeli smo na suncu, a igrači se nisu mogli kretati. Mislim da treba uspostaviti ravnotežu, ne samo u vezi s TV pravima i profitom. Prvo bi trebalo voditi računa o zdravlju igrača i gledatelja, a ne ih izlagati u najtoplijem dijelu dana. Niko ne može uživati. To nije dobro ako će imati posljedice. Postavlja se pitanje koliko su ove dvije pauze značajne i mogu li nešto doprinijeti. To pokazuje da neko ipak razmišlja u tom pravcu. Najbolje bi bilo prilagoditi vrijeme igranja utakmica kada to odgovara igračima, pa neka bude i manja zarada. Ne mora sve biti podređeno TV pravima, rekao je Mušović.
Skandal u režiji Trumpa i Infantina
Svjetsko prvenstvo je obilježila i skandalozna odluka FIFA-e da ukine suspenziju američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu, koji je nakon starta nad Tarikom Muharemovićem na utakmici SAD - BiH (2:0) dobio crveni karton. Suspenzija je poništena nakon što je američki predsjednik Donald Trump zatražio od predsjednika FIFA-e Giannija Infantina, pa je Balogun zaigrao na utakmici osmine finala protiv Belgije, u kojoj su Amerikanci poraženi (4:1).
Mušović je izrazio iznenađenje što Trump u ovoj situaciji može kontaktirati Infantina.
- FIFA je ranije odbijala bilo kakav politički uticaj na fudbal. Znam da političari nemaju pravo uticati na postavljanje selektora. Reaguju na način da zabranjuju nastup selekcijama te zemlje ako se politika umiješa. Ove intervencije ne mogu pomoći fudbalu. Ovo je presedan i mislim da se to više nikada neće ponoviti, kazao je on.
Nakon Svjetskog prvenstva, uslijedit će sastanak tehničkog štaba FIFA-e koji je zadužen za praćenje i analizu Mundijala. Mušović vjeruje da će na tom sastanku biti istaknute pozitivne stvari sa SP, ali i kritizirane negativne, poput odluke da se poništi crveni karton američkom reprezentativcu.
