Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine imenovalo je Minku Kreho za predsjednicu Suda Bosne i Hercegovine, javlja Detektor. Odluka je donesena na drugom danu sjednice VSTV-a, nakon što je Kreho predstavila svoj program rada. Ona je do sada obavljala funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice Suda BiH od 2023. godine.
Glasanje članova VSTV-a bilo je zatvoreno za javnost. Kreho je tokom predstavljanja svog programa naglasila važnost Suda BiH koji jedini postupa u predmetima genocida i zločina protiv čovječnosti, dok se manje složeni predmeti ratnih zločina ustupaju entitetskim sudovima. Apelaciono odjeljenje Suda BiH takođe se bavi izbornim žalbama.
Kreho upozorila na odlazak velikog broja sudija u penziju
Kreho je istakla da je smanjenje broja sudija zbog odlazaka u penziju jedan od najvećih izazova s kojima se suočava Sud. Ove godine, četiri sudije su otišle u starosnu penziju, dok se očekuje da će naredne godine otići još osam. Sud BiH trenutno ima 42 sudije, a VSTV je u septembru imenovao još četvero.
„Znamo da će finansijske provjere trajati jedan duži period, tako da sam ja odmah po odlasku svakog od ovih sudija njegove predmete, da ne bi stajali, rasporedila u postojeća vijeća i oni su već u radu. Međutim, iduće godine će to biti malo teži problem kada ode osam sudija u penziju, kako ćemo to organizovati sa umanjenim brojem sudija“, izjavila je Kreho.
Pooštrena kontrola oduzetih predmeta
U svom izlaganju, Kreho je ukazala na problem kontrole privremeno i trajno oduzetih predmeta. Podsjetila je da je ove godine jedan zaposlenik odjela za čuvanje oduzetih predmeta pritvoren i osuđen, što nije bio prvi takav slučaj. „Mi smo sada pooštrili kontrole. Čak smo u pregovorima s Centralnom bankom da novac koji je oduzet smjestimo u neki posebni trezor, gdje taj novac ne bi bio dat u opticaj“, kazala je.
Kreho je istakla da na državnom nivou ne postoji agencija za upravljanje privremeno oduzetom imovinom, te je ukazala na izostanak postupanja Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine u predmetima prinudne naplate sudskih troškova i imovinske koristi. Zbog toga je donesena odluka da sudija koji donese pravosnažnu presudu sam pokrene izvršni postupak. „Na taj način smo uspjeli za ove dvije godine preko osam miliona maraka da ubacimo u državni budžet, u kasu, jer Pravobranilaštvo ne želi to da radi“, dodala je Kreho.
Podrška svjedocima proširena i na predmete organizovanog kriminala
Kreho je takođe naglasila visok stepen efikasnosti i kvaliteta rada Suda BiH, kao i stručnost sudija i zaposlenih. Odjel za podršku svjedocima, koji se ranije bavio svjedocima u predmetima ratnih zločina, sada je proširen i na predmete organizovanog kriminala, korupcije i finansijskog kriminala.
U posljednje tri godine, Kreho je uvela dane otvorenih vrata za domaće i strane studente prava, kao i transparentnije izvještavanje o suđenjima i presudama. „Uveli smo da u isto vrijeme dok se čita objava presude izlazi i saopćenje za sve medije o toj presudi kako bismo na neki način ograničili drugačije tumačenje onoga što je sudija pročitao prilikom objave presude“, izjavila je.
Fokus na organizovani kriminal i korupciju
Jedan od glavnih ciljeva Minke Kreho je povećanje efikasnosti i kvaliteta rješavanja predmeta organizovanog kriminala i korupcije. Posebno se prate predmeti pranja novca i finansiranja terorizma. Kreho planira prebaciti jedno vijeće s Odjela za ratne zločine na Odjel za organizovani kriminal, s obzirom na smanjenje broja predmeta ratnih zločina, dok broj predmeta organizovanog kriminala raste.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić kazao je da je Vijeće primijetilo disproporciju između sudija različitih odjela kada je riječ o broju održanih ročišta. Kreho je odgovorila da je zatražila podatke o zaduženosti i utvrdila da su sudije podjednako opterećene. Tokom posljednjih šest ili sedam mjeseci, završeno je 17 predmeta ratnih zločina, od kojih su sedam okončana presudama, dok su u deset predmeta postupci završeni zbog smrti optuženih. „Samo to vam je pokazatelj da je vrijeme proteklo. Razbolijevaju se optuženi, razbolijevaju se svjedoci“, kazala je Kreho.
Ona je također ukazala na kompleksnost predmeta ratnih zločina, u kojima se postupak ponekad ne može nastaviti zbog bolesti jednog od optuženih, posebno kada predmet nije moguće razdvojiti.
Na čelu Suda bila od hapšenja Ranka Debevca
Minka Kreho je imenovana za sutkinju Suda BiH u januaru 2007. godine. Prije toga, radila je kao sutkinja za prekršaje Općine Centar Sarajevo, a 1995. godine izabrana je za sutkinju Općinskog suda. Na toj funkciji ostala je do 2003. godine, kada je imenovana za sutkinju Kantonalnog suda u Sarajevu. Četiri godine kasnije, prešla je u Sud Bosne i Hercegovine. Za vršiteljicu dužnosti predsjednice Suda BiH imenovana je sredinom decembra 2023. godine, nakon hapšenja tadašnjeg predsjednika Suda Ranka Debevca. Nakon gotovo tri godine na toj funkciji, VSTV ju je sada imenovao za predsjednicu Suda Bosne i Hercegovine.
