Reakcije političara iz bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika i Željke Cvijanović, na najnoviji izvještaj Ureda visokog predstavnika upućen Vijeću sigiurnosti UN-a, označile su otvaranje novog, politički izuzetno rizičnog fronta. Po prvi put, politički vrh iz Banje Luke ušao je u direktan verbalni sukob s institucijom OHR-a u trenutku kada njome upravlja kadar izabran od strane američke administracije.
U oštrim reakcijama na društvenoj mreži X, Dodik je izvještaj nazvao "proizvodom resavske škole" i "recikliranjem starih optužbi", dok je Cvijanović dokument ocijenila kao "tipski manipulativan i opterećen stereotipnim lažima". Javni istuši i svojevrsna pobuna Dodika i Cvijanovićke dolazi u specifičnom geopolitičkom momentu, s obzirom na to da su vlasti u RS-u godinama polagale nade u zaokret američke politike, a sada direktno udaraju na stavove Washingtona.
Šta je razbjesnilo politički vrh u Banjoj Luci?
Gnjev entitetskog rukovodstva izazvale su konkretne i precizne ocjene unutar OHR-ovog izvještaja koje direktno pogađaju njihove trenutne političke taktike i mehanizme vladanja.
U izvještaju se eksplicitno navodi da su pojedina ključna imenovanja unutar državnih institucija namjerno zaustavljena. OHR je to okarakterizirao kao svjestan pokušaj slabljenja funkcionalnosti i autoriteta države Bosne i Hercegovine. Cvijanović je u svojoj objavi navela: "OHR piše o tome kako su u Savjetu ministara zaustavljena pojedina imenovanja, pa se time, kobajagi, slabi država... Ma, hajde!".
Izvještaj Louisa Crishocka Vijeću sigirnost UN-a ponovo markira vlasti u RS-u, s Dodikom na čelu, kao glavne inicijatore zakonskih rješenja kojima se pokušava suspendirati jurisdikcija Ustavnog suda BiH na teritoriji ovog entiteta, što se u međunarodnim krugovima tretira kao direktan udar na ustavnopravni poredak države.
OHR se u dokumentu osvrnuo i na ekonomske posljedice politike izolacije, napominjući da građani direktno ispaštaju zbog blokada evropskih reformi i gubitka finansijskih sredstava iz fondova EU (poput Plana rasta). To potkopava zvanični narativ Banje Luke da su sankcije "neefikasne" i da RS nema ekonomskih problema.
Blokada Doma naroda i sudski progoni zbog ljiljana
Osim operativnih blokada na nivou Vijeća ministara BiH, izvještaj i prateće analize međunarodne zajednice dotiču se i dubljih, sistemskih problema koji su direktan rezultat političkog dogovora Dodika i njegovog dugogodišnjeg partnera, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.
U fokusu oštrih kritika našla se višemjesečna paraliza i blokada rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj mehanizam, kojeg udruženim snagama kontroliraju i po potrebi opstruiraju delegati SNSD-a i HDZ-a, označen je kao ključna kočnica za usvajanje reformskih zakona neophodnih za evropski put zemlje. Ova koordinirana strategija svjesno drži državni parlament kao taoca partikularnih političkih i ustavnih ucjena.
Posebno zabrinjavajući segment, koji je našao mjesto u osvrtima na stanje ljudskih prava i stabilnosti, jesu skandalozni sudski progoni povratnika u RS-u. OHR i organizacije za ljudska prava oštro osuđuju policijsko saslušavanje i sudske procese protiv bošnjačkih povratnika zbog isticanja historijske zastave Republike BiH sa ljiljanima. Dok se u entitetu RS slobodno i bez sankcija koriste ruska obilježja, ikonografija i neustavni simboli, progon građana zbog legalnih historijskih simbola BiH u izvještajima je definiran kao otvoreni pritisak, zastrašivanje i kršenje osnovnih ljudskih prava povratničke populacije.
Šteta nanesena Trumpovom timu
Valja podsjetiti na ranije političke promašaje rukovodstva iz Banje Luke u odnosima s američkom administracijom. Najveći teret u tim odnosima predstavlja afera koja je izbila uoči američkih međuizbora.
Brojni američki mediji pisali su da su pojedini lobisti i niže rangirani operativci povezani s Trumpovim krugovima boravili u Banjoj Luci, sklapajući sumnjive aranžmane i obećavajući skidanje crnih lista u zamjenu za finansijsku i političku podršku. Kada su te aktivnosti isplivale u američkoj javnosti, to je izazvalo ozbiljan kontraefekat i medijski skandal koji je nanio direktnu političku štetu Trumpovom timu neposredno pred izbore, prikazujući ih kao partnere kompromitiranih političara. Washington je tada bio primoran na ekspresno distanciranje, a povjerenje je trajno narušeno.
Moguće posljedice novog prkosa Washingtonu
Direktni napadi na OHR, koji sada funkcionira pod direktnim američkim operativnim vodstvom, mogli bi imati dalekosežne posljedice po političku budućnost rukovodstva u Banjoj Luci.
Ulaskom u sukob s američkim diplomatom na čelu OHR-a, Dodik i Cvijanović trajno zatvaraju vrata čak i onim konzervativnim krugovima u SAD-u koji su do sada pokazivali dozu razumijevanja za poziciju političkog rukovodstva u tom bh. entitetu. Niko u Washingtonu neće braniti partnere koji javno urušavaju autoritet američkih zvaničnika na terenu, navodi se iz diplomatskih izvora za „Slobodnu Bosnu“.
S obzirom na to da je međunarodni legitimitet OHR-a ponovo potvrđen kroz instituciju američkog vodstva, svaki pokušaj entitetskog blokiranja odluka biće tretiran kao direktno ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i američkih nacionalnih interesa na Balkanu. To otvara prostor za radikalnije poteze i potpunu diplomatsku izolaciju Banje Luke od strane zapadnih saveznika.
Louis Crishock je dugogodišnji karijerni američki diplomat koji u State Departmentu služi još od 1999. godine. U kontekstu trenutnih geopolitičkih dešavanja i blokada unutar Vijeća za provedbu mira, njegova pozicija i politički pravac blisko su povezani s interesima i agendom Trumpove administracije.
Ulaskom u otvoren sukob s američkim šefom OHR-a, političko rukovodstvo u Banjoj Luci u ozbiljnim je problemima kod administracije u Washingtonu, pretvarajući se od potencijalnog partnera u permanentni sigurnosni i politički problem na Balkanu, navodi se iz diplomatskih krugova za „Slobodnu Bosnu“.
(SB)
