Politika Bosna i Hercegovina

Ministarstvo finansija i trezora BiH ponovo u proceduru uputilo Sporazum o instrumentu s EU nakon višemjesečnog kašnjenja

Ministarstvo finansija i trezora BiH, na čelu sa Srđanom Amidžićem, ponovo je 4.novembra uputilo Sporazum o instrumentu u proceduru, dok Luigi Soreca upozorava na rizik gubitka 373,9 miliona evra.

Ministarstvo finansija i trezora BiH ponovo u proceduru uputilo Sporazum o instrumentu s EU nakon višemjesečnog kašnjenja
Podijeli

Ministarstvo finansija i trezora BiH ponovo je uputilo Nacrt sporazuma o instrumentu između EU i BiH u proceduru 4.novembra, nakon višemjesečnog kašnjenja i prvog slanja u proceduru u maju, saznaje Raport. Usvajanje ovog sporazuma predstavlja osnovni uvjet za povlačenje prvih sredstava iz evropskog Instrumenta za reforme i rast.

Odluka o vraćanju sporazuma u proceduru uslijedila je nakon što je Evropska komisija u oktobru izmijenila ključne tehničke priloge vezane za isplate i garancije, što je primoralo domaće institucije da proces pokrenu ispočetka. Ova akcija je preduzeta dan nakon što je Evropska komisija objavila izvještaj o BiH, 4.novembra.

Političke blokade i stranačka nadmudrivanja već su nanijela značajnu finansijsku štetu građanima. Zbog nepoštovanja rokova, BiH je bila posljednja država u regiji koja je predala svoju Reformsku agendu, što je rezultiralo trajnim smanjenjem prvobitne finansijske konstrukcije za 10 posto od strane Bruxellesa.

Image
alt

Umjesto prvobitno planiranih 1,085 milijarde eura, BiH je zbog nemara političara izgubila 108 miliona eura pomoći. Sada je na raspolaganju 976,5 miliona evra, ali taj iznos je samo na papiru i 'visi o koncu.'

Usvajanje ovog sporazuma, kao i prateće Reformske agende, najduže su kočili politički predstavnici iz Republike Srpske, posebno ministri iz redova SNSD-a. Oni su tek nakon dugotrajnih odlaganja i veta privremeno popustili kako bi agenda bila poslana u Brisel, ali su nastavili s opstrukcijama sporazuma, zbog čega je BiH i dalje jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja do danas nije dobila niti jedan euro iz Plana rasta.

Najnovija verzija Sporazuma koja je stigla na javne konsultacije iz Ministarstva finansija i trezora BiH, na čijem je čelu Srđan Amidžić iz SNSD-a, otkriva prave razloge zbog kojih se SNSD protivi povlačenju ovog novca. Detalji i mehanizmi u sporazumu jasno pokazuju da novi briselski mehanizam zakonski onemogućava bilo kakve stranačke i tenderske 'muljaže', što predstavlja prepreku za stranačke interese.

Prema analizi teksta sporazuma, cjelokupan sistem je postavljen po principu refundacije. To znači da domaće vlasti prvo moraju realizovati projekte ili reforme i tek nakon završetka tražiti novac od Evropske unije.

Osim toga, evropski revizori i inspektori OLAF-a i EPPO-a dobijaju zakonsko pravo da u svakom trenutku kontroliraju tokove novca u bh. institucijama. Ukoliko primijete sukob interesa, korupciju ili odstupanje od ciljeva, Brisel automatski blokira isplatu, a svi troškovi započetog projekta padaju na teret domaćih budžeta.

Za SNSD, ovaj sporazum predstavlja još jednu prepreku s obzirom na to da direktno jača državu Bosnu i Hercegovinu, dok entitete gura u drugi plan. Puni tekst sporazuma jasno propisuje da je isključivi sagovornik Evropske komisije za kompletan Plan rasta državni koordinator, visoko rangirani funkcioner centralne državne uprave koji dobija ovlasti nad svim ministarstvima.

Finansijska sredstva iz Brisela isplaćuju se direktno u državni trezor BiH, a ne entitetima, a država se obavezuje da formira krovni državni odbor za praćenje. Također, bh. pravosuđe i državne agencije su obavezne da direktno, bez entitetskih filtera, sarađuju sa evropskim tužiocima i istražiteljima.

Sporazum upućen u proceduru dan nakon izvještaja EK o BiH

Za politiku SNSD-a, koja godinama pokušava urušiti državne institucije i ojačati RS, potpisivanje dokumenta koji centralizuje kontrolu nad milijardu eura predstavlja veliki izazov, zbog čega ga i blokiraju. Ponovno stavljanje Sporazuma o instrumentu u proceduru uslijedilo je dan nakon objavljivanja izvještaja Evropske komisije o BiH, koji sadrži brojne negativne statistike i ocjene.

Šef Delegacije EU u BiH, Luigi Soreca, izjavio je da je BiH praktično izgubila još jednu godinu na svom evropskom putu. Naglasio je da, bez hitnih i konkretnih koraka koji će osigurati zakonski osnov za provođenje Plana rasta, država rizikuje gubitak dodatnih 373,9 miliona evra do kraja godine.

Finansijski paket iz Plana rasta za BiH uključuje oko 280 miliona eura bespovratne pomoći i 696 miliona eura povoljnih kredita. Ova sredstva bi se koristila za ključne sektore, uključujući zelenu tranziciju i energetiku, kao i za transportnu infrastrukturu, gdje se planira nastavak izgradnje dionica na autoputu Koridor 5C, obnovu željeznica i uvođenje ekološki održivog transporta.

Finansijski paket također pokriva digitalnu infrastrukturu kroz postavljanje optičkih mreža i uvođenje brze 5G mobilne mreže širom zemlje, kao i vitalne komunalne projekte poput modernizacije vodovoda, izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda i ekološkog upravljanja otpadom.

Osim ovih velikih radova, ostatak sredstava bi se trošio na podršku malim privatnim firmama i startupovima, reformu obrazovanja radi lakšeg zapošljavanja mladih, te jačanje mehanizama za borbu protiv korupcije.

Iako ponovno pokretanje konsultacija o Sporazumu o instrumentu predstavlja posljednji pokušaj da se spasi ono što se može spasiti, pravi test neće biti samo glasanje u institucijama o ovom sporazumu, već sposobnost bh. sistema da sprovede teške reforme i projekte do samog kraja.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad