Evropska unija (EU) planira novi set pravno obavezujućih zaštitnih mjera koje bi trebale spriječiti da buduće članice oslabe Uniju nakon pristupanja. Ove mjere, koje će danas predstaviti Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, posebno su važne za zemlje koje čekaju članstvo, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Prema najavama, nove mjere mogle bi uključivati sankcije za demokratsko nazadovanje, kao i mogućnost privremenog suspendovanja prava veta. Ova ideja se u evropskim krugovima opisuje jednostavnom porukom: „Bez trojanskih konja“.
Iskustvo s Mađarskom i Poljskom
Brisel se još uvijek suočava s posljedicama višegodišnjih sporova s Mađarskom i Poljskom, koje su se pridružile EU 2004. godine, posebno u vezi s pitanjima nezavisnosti pravosuđa i medija. Nove zaštitne mjere trebale bi omogućiti EU da reaguje ukoliko buduća članica počne nazadovati u oblastima demokratije i vladavine prava.
Prema informacijama iz Rapporteur Intelligencea, mjere bi mogle obuhvatiti sankcionisanje demokratskog nazadovanja, kao i privremenu suspenziju određenih prava novih članica, uključujući pravo veta. Međutim, cilj ovih pravila nije samo zaštita funkcionisanja EU, već i pridobijanje podrške skeptične javnosti u državama članicama za novo proširenje.
Ovo pitanje postaje posebno važno uoči izbora u nekoliko evropskih zemalja, gdje jačaju stranke koje se protive daljnjem proširenju.
Francuska i Njemačka traže čvrste garancije
Među državama koje zagovaraju snažne zaštitne mehanizme su Francuska, Njemačka, Nizozemska i Belgija, kako bi njihove vlade mogle lakše opravdati novo proširenje pred domaćom javnošću. Za pristupanje nove države EU potrebna je saglasnost svih država članica u skladu s njihovim ustavnim procedurama. U Francuskoj postoje i posebna ustavna pravila koja se odnose na ratifikaciju budućih proširenja EU.
„Uz uspon Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), potrebni su nam argumenti“, izjavio je jedan diplomata.
Dio članica protiv novih ograničenja
Unutar EU ne postoji saglasnost o predloženom pristupu. Grupa zemalja, uključujući Italiju i Austriju, koje prioritiziraju integraciju Zapadnog Balkana, već je izrazila nezadovoljstvo mogućnošću uvođenja dodatnih zaštitnih mjera. „Politički gledano, to je neprihvatljivo za značajan broj država članica“, izjavio je Steven Blockmans, stručnjak za pitanja proširenja.
Stroga pravila mogla bi izazvati nezadovoljstvo među državama kandidatima, posebno onima koje smatraju da su postigle značajan napredak u reformama. Upozorenje je da nova pravila ne bi smjela stvoriti kategoriju članica EU „drugog reda“.
Šta nova pravila znače za zemlje kandidate
Predstojeća rasprava će biti važna i za zemlje Zapadnog Balkana koje godinama čekaju napredak prema članstvu. Bosna i Hercegovina, koja ima status kandidata za članstvo u EU, mogla bi biti direktno pogođena konačnim oblikom novih zaštitnih mehanizama.
Marta Kos će se suočiti s izazovom da pronađe ravnotežu između ubrzavanja proširenja EU i uvjeravanja postojećih članica da buduće proširenje neće ugroziti funkcionisanje Unije.
