Elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine se suočava s ozbiljnim izazovima, uključujući pad proizvodnje uglja na historijski minimum, te teške uslove poslovanja termoelektrana. Ove elektroprivrede beleže milionske gubitke i sve više zavise od uvoza električne energije. Energetski stručnjaci upozoravaju da bi ovakvo stanje moglo imati direktne posljedice na račune građana.
Tradicionalno, posljednji kvartal godine donosi povećanu potrošnju električne energije, ali trenutni bilansi otvaraju pitanja o dugoročnoj održivosti domaćeg elektroenergetskog sistema.
Višedecenijsko loše upravljanje, zastarjela tehnologija, problemi u rudnicima i nedovoljna ulaganja u obnovljive izvore energije doprinose izuzetno teškom stanju sektora, kako se navodi u izvještaju FTV.
Rudnici na historijskom minimumu, termoelektrane pred kolapsom
Almir Muhamedbegović, energetski stručnjak, ukazuje na posebno tešku situaciju u termoelektranama Elektroprivrede Republike Srpske.
„Dvije termoelektrane Elektroprivrede RS-a su u gorem stanju nego dvije elektrane u vlasništvu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Pred kolapsom su. Oni kupuju ugalj dan za danom, što je strašno“, izjavio je Muhamedbegović.
Problemi s proizvodnjom uglja dodatno otežavaju rad termoelektrana, dok povećana potreba za kupovinom električne energije na tržištu povećava troškove poslovanja.
Edhem Bičakčić, stručnjak za energetiku i počasni član CIGRE, upozorava na značajnu razliku između tržišne cijene električne energije i cijene po kojoj se ona prodaje domaćinstvima.
„Cijena na tržištu jučer je iznosila 320 eura po megavat-satu, dok se ta električna energija ovdje za domaćinstva prodaje po cijeni od 40 eura po megavat-satu. Dakle, riječ je o razlici od sedam puta. Najavili su iz Elektroprivrede RS-a da su pripremili zahtjev za povećanje cijena. Nemam precizne informacije, ali vjerujem da i elektroprivrede u Federaciji rade na tom problemu“, istakao je Bičakčić.
Ova razlika, posebno u periodima kada elektroprivrede moraju uvoziti veće količine električne energije, predstavlja ozbiljan finansijski pritisak na sektor.
Elektroprivreda BiH planira nova zaduženja
Razmjeri problema dodatno se oslikavaju u revidiranom planu poslovanja Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, koji predviđa novo kreditno zaduženje.
Prema riječima Muhamedbegovića, preduzeće planira da oko 120 miliona KM ranije isplaćenih avansa rudnicima, za koje nije dobilo ugovorene količine uglja, pretvori u dugoročne pozajmice.
„Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sada će 119 do 120 miliona maraka avansa, koje je dala rudnicima za ugalj, a za koje nije dobila nikakav ugalj, pretvoriti u dugoročne pozajmice. Istovremeno, Elektroprivreda pokušava održati likvidnost zaduživanjem kod komercijalnih banaka po neobjavljenim kamatnim stopama koje sigurno nisu male, za iznos od 50 miliona maraka“, naglasio je Muhamedbegović.
Bičakčić takođe upozorava na rast gubitaka, ističući da bi konačni finansijski rezultat mogao biti znatno lošiji od trenutno iskazanog.
„Gubici se iskazuju na nivou od 50 miliona maraka, ali bojim se da će do kraja godine biti mnogo veći. Ako se rade određene finansijske transakcije kojima se stvari prikazuju drugačije, suština je da će gubitak biti veoma veliki i u Trebinju i u Sarajevu“, upozorava Bičakčić.
BiH nema vlastitu berzu električne energije
Dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još nema vlastitu berzu električne energije.
Trgovina se odvija preko berzi u susjednim i drugim evropskim državama, uključujući Srbiju i Mađarsku.
Uspostavljanje domaće berze omogućilo bi transparentnije formiranje tržišnih cijena i bolji uvid u ponudu i potražnju.
Međutim, usvajanje potrebnog državnog zakona godinama je blokirano političkim neslaganjima. Prema navodima iz izvještaja, jedno od spornih pitanja jeste zahtjev HDZ-a BiH da sjedište berze bude u Mostaru.
Muhamedbegović smatra da nedostatak organizovanog i transparentnog tržišta otvara prostor za zloupotrebe.
„Kada nemate berzu, u osnovi nemate transparentno tržište električne energije. Čim nemate transparentno tržište električne energije, imate mogućnost različitih malverzacija“, ističe Muhamedbegović.
Neiskorišteni potencijali obnovljive energije
Bosna i Hercegovina, uprkos značajnim hidroenergetskim i vjetropotencijalima, zaostaje u njihovom iskorištavanju.
Još 2019. godine federalne vlasti obavezale su se na reorganizaciju rudnika i postepeni prelazak prema zelenoj energiji, ali problemi u tradicionalnoj proizvodnji električne energije i dalje opterećuju sektor.
Bičakčić smatra da BiH mora uspostaviti dodatne mehanizme kako bi bolje iskoristila obnovljive izvore i zadržala prihode povezane s emisijama ugljika.
„Potrebno je u Bosni i Hercegovini formirati i agenciju za certificiranje zelene energije, uspostaviti ETS sistem kako bi prihodi od karbonskih kredita išli u domaći, a ne u evropski budžet“, poručuje Bičakčić.
Hoće li građani plaćati cijenu gubitaka?
Najave mogućeg povećanja cijena električne energije dolaze u trenutku kada se elektroprivrede suočavaju s finansijskim problemima, a proizvodni kapaciteti sve teže zadovoljavaju potrebe tržišta.
Poskupljenje struje ne bi pogodilo samo domaćinstva. Veći troškovi električne energije mogli bi se odraziti i na poslovanje preduzeća, cijene proizvoda i usluga te konkurentnost domaće privrede.
Stoga se nameće pitanje hoće li teret dugogodišnjih gubitaka, nedovoljnih ulaganja i političkih blokada ponovo biti prebačen na građane i privredu.