Nakon što je Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio da je u novoj vlasti jedino neprihvatljiva Demokratska fronta Željka Komšića, iz Mostara dolaze drugačije informacije. Dodik je ovu tvrdnju iznio nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), a Komšić je komentirao da je to zapravo bila poruka koju je Čović poslao preko Dodika.
Međutim, na Radio-televiziji Herceg-Bosne (RTVHB), medijskom servisu bliskom HDZ-u, prenose se drugačije poruke o mogućoj ulozi Demokratske fronte u vlasti. U prilogu RTVHB-a navodi se: "Zbog jasnih ustavnih odredbi i izbornih rezultata bilo kakav ishod u kojemu u vlasti ne bi bili Stranka demokratske akcije (SDA), SNSD i HDZ BiH ne čini se kao realan."
U nastavku se ističe da će se razgovarati o tome ko će biti dodatni partner SDA među bošnjačkim političkim strankama. Iz SDA dolaze signali o partnerstvu sa Strankom za BiH, koja je na ovim izborima ostvarila značajan rast, te s Demokratskom frontom, koja je doživjela pad i jasnu poruku birača. Ipak, ostaje neizvjesno hoće li SDA na kraju uključiti DF u vlast.
Zoran Krešić, novinar blizak HDZ-u, komentirao je: "Rekao bih da se radi o zapravo jednom te istom ideološkom krilu, to je neka vrsta bošnjačke nacionalne, nacionalističke političke grupacije koja nastoji realizirati one ciljeve koje nam stalno prodaju pod građansko, a suštini je pokušaj izgradnje bošnjačke nacionalne države. Bilo da je u pitanju DF, SDA ili SBiH i trenutačno se dogodilo samo da su ti birači koji su nekada bili DF-ovo tijelo koji sanjaju unitarnu, građansku i bošnjačku prelili se Stranci za BiH."
Martin Mikulić, politolog blizak HDZ-u, također je komentirao situaciju: "Mi još uvijek ne znamo hoće li Demokratska fronta Željka Komšića i njihov parlamentarni kapacitet na bilo kojoj razini biti doista potreban za prohodnost zakona u parlamentima kako bi se mogle imati potrebne većine i ne znamo koliko će SDA biti doista važno da DF bude dio buduće vlasti. Moguće je da i oni tijekom pregovora budu inzistirali da DF bude dio vlasti. Uglavnom, to je do partnera i izbornih pobjednika da oni ugovore tko će činiti novu parlamentarnu većinu i pod kojim uvjetima."
Mikulić smatra da bi se ponašanje Stranke za BiH moglo promijeniti ako postanu jedan od partnera u vlasti. "Ja sam uvjeren da sada kada je SBiH ostvario zapažen rezultat na općim izborima 2026. da će oni dosta deradikalizirati taj narativ i retoriku i da neće više biti primjedbi tog razmjera niti prema Južnoj plinskoj interkonekciji niti prema radu Cesta i Autocesta Federacije gdje mogu imati određene zahtjeve. Međutim, da ćemo od sada pa nadalje kada je izgledno da će SBiH biti dio nove većine i vlasti, uvjeren sam da će oni tu retoriku dosta smanjiti i da neće biti oštra kao ranije i da će se prilagoditi novonastalim uvjetima," dodao je Mikulić.
Krešić, s druge strane, smatra da je odnos prema projektu Južne plinske interkonekcije poseban deficit za Stranku za BiH. "Ono što sam osobno uspio saznati je da zapravo predstavnici najveće i jedine ambasade kako je zovu u Sarajevu nisu baš sretni i zapravo jedino ne bi željeli Stranku za BiH vidjeti u vlasti. Iz jednog jednostavnog razloga što se umiješala u nešto što se zove eliminiranje američke kompanije AAFS iz projekta izgradnje Južne plinske interkonekcije. Siguran sam da se ovoga puta neće miješati u uspostavu vlasti, ali nisam siguran da ih druge političke grupacije neće poslušati, prije svega SDA oko toga."
U slučaju da SDA ne formira blok sa Strankom za BiH i DF-om, među mogućim kombinacijama je i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP), kao druga najjača stranka u Federaciji, koja bi mogla imati važnu ulogu u Klubu Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, što bi im moglo donijeti i mjesto potpredsjednika Federacije, navodi se u prilogu RTVHB-a.
