Bosna i Hercegovina se suočava s brojnim demografskim izazovima, a porodice s troje i više djece zahtijevaju dugoročnu i sistemsku podršku. Mustafa Vlahovljak, predsjednik Udruženja „Porodice 3+“, govorio je za BHRT o trenutnom stanju višečlanih porodica, mjerama podrške koje se primjenjuju u različitim kantonima, te o rastu troškova života, ali i o pozitivnim primjerima pronatalitetnih politika.
Ističući radost i odgovornost roditeljstva, Vlahovljak naglašava da ekonomske okolnosti imaju značajan utjecaj na odluke mladih parova. „Roditelji svoju djecu podižu ponosno, sa velikim zadovoljstvom i čašću. Roditeljstvo je jedna radosna situacija. Naravno, u svakom angažmanu, a kamoli u toj životnoj radosti, možda i najodgovornijoj, potrebna su sredstva, potrebne su okolnosti“, rekao je.
Rast cijena
Osvrćući se na rast cijena, Vlahovljak je upozorio na potrebu da se ne opterećuju porodice dodatnim troškovima gdje to nije nužno. „Nemojmo kvariti ćejfove roditeljstva ondje gdje ne moramo“, poručio je.
Predsjednik Udruženja „Porodice 3+“ izrazio je očekivanje za kvalitetniju i sistemsku podršku od institucija. „Očekivali smo jednu kvalitetniju, sveobuhvatnu, sistemsku, dugotrajnu podršku. Ona ne mora biti jaka, ali u ovom slučaju barem na početku da bude dugotrajna“, dodao je.
Napomenuo je i kako se udruženje već duže suočava s finansijskim izazovima, što je dovelo do smanjenja redovnih aktivnosti, ali nisu odustali od inicijativa usmjerenih ka porodicama. U Federaciji BiH postoji oko 35.000 višečlanih porodica koje obuhvataju njihove aktivnosti.
„Kako, dokle, kojim kvalitetom, i mi želimo dostojanstvo. Bojim se da je to u budućnosti upitno“, kazao je Vlahovljak.
Finansijska podrška nedovoljna
Vlahovljak je istakao da su različiti nivoi vlasti podržavali inicijative Udruženja, ali da je finansijska podrška često nedovoljna. „Ne bih rekao istinu da ne kažem da su nas mnogi podržali. Ali mogu li da vam kažem praktično: ako ti neko da tri marke, jeste, istina je da te podržao, međutim to su tri marke“, rekao je.
On je naglasio da udruženje ulaže značajan trud u pripremu inicijativa, analizu prakse i zakonskih rješenja. Često se dešava da vlasti usvoje inicijativu koja je prethodno detaljno pripremljena, dok se istovremeno suočavaju s nedostatkom adekvatne podrške za rad udruženja.
Jedan od problema koje je istakao je neujednačena podrška višečlanim porodicama u različitim dijelovima BiH. „Podrška višečlanim porodicama nije ista“, kazao je, navodeći razlike u subvencijama za vrtiće i dječijem dodatku.
Besplatni vrtići
Prema njegovim riječima, u nekim sredinama porodice s troje i više djece imaju besplatne vrtiće za treće dijete, dok porodice u drugim kantonima nemaju takve benefite. „A u nekoliko kilometara, kuća do kuće, nekada jedna porodica ostvaruje sve te benefite, druga to samo gleda. To nije jednostavno. To je već diskriminacija, to je disproporcija koja je nezamisliva, ona je prisutna“, rekao je Vlahovljak.
Zbog toga, naglašava, cilj bi trebao biti veće ujednačavanje podrške višečlanim porodicama. Govoreći o demografskim trendovima, Vlahovljak je istakao da neke sredine u BiH bilježe poboljšanja prirodnog priraštaja, poput Zapadnohercegovačkog kantona, koji već dvije i po godine ima pozitivan prirodni priraštaj.
Dječiji dodatak 500 KM mjesečno
On je posebno istakao dječiji dodatak od 500 KM mjesečno, koji se isplaćuje do sedme godine života trećeg i svakog narednog djeteta, bez imovinskog cenzusa. „Upravo je uloženo u porodične politike, pronatalitetne politike u Zapadnohercegovačkom kantonu, upravo najviše, naravno za sve porodice proporcionalno, ali eksplicitno najviše za porodice 3+“, kazao je.
Vlahovljak smatra da taj primjer pokazuje kako konkretne pronatalitetne mjere mogu utjecati na demografske pokazatelje. Također je naglasio važnost djece i porodičnih vrijednosti, ističući da je suština u tome da dijete pokrene društvo i roditelja.
„Podrška sistemska od strane države, koja, kao sve što podržava u modernom vremenu, neka podrži adekvatno ono što je najvrijednije i najvažnije“, poručio je Vlahovljak za BHRT.
