Od naredne godine, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine će primati osnovnu neto platu od 7.855 KM, a s punim radnim stažom njihova primanja mogla bi iznositi 9.426 KM. Ovaj porast uslijedio je nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odredilo novu osnovicu za obračun plata u državnim institucijama, piše Klix.
Koeficijenti i značajan rast plata
Vijeće ministara donijelo je odluku prema kojoj osnovica za 2027. godinu iznosi 785,50 KM, što predstavlja povećanje od 94,64 KM u odnosu na prethodni iznos od 690,86 KM. Prema važećim zakonima, osnovna neto plata se dobija množenjem osnovice s koeficijentom radnog mjesta, uz dodatak od 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, do maksimalnih 20 posto.
Članovi institucije Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imaju najveći koeficijent od 10,00, što znači da njihova osnovna primanja rastu s 6.908,60 KM na 7.855 KM, odnosno do 9.426 KM s maksimalnim radnim stažom. Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji ima koeficijent 9,00, dobit će osnovnu platu od 7.069,50 KM, a s punim stažom do 8.483,40 KM. Za zamjenike predsjedavajućeg predviđen je iznos do 8.294,88 KM, dok će čelnici domova u instituciji Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine primati do 8.200,62 KM. Državni ministri i predsjedavajući parlamentarnih komisija s koeficijentom 8,50 imat će primanja do 8.012,10 KM.
Zastupnici i delegati u državnom parlamentu, generalni revizor te članovi institucije Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine s koeficijentom 8,40 bilježe rast osnovne plate na 6.598,20 KM, što s punim stažom dostiže 7.917,84 KM. Čelnik institucije Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine imat će do 7.729,32 KM, dok rukovodioci agencija OSA i RAK te ombudsmeni mogu očekivati iznos do 7.540,80 KM. Najviša plata za državne službenike iznosi do 6.315,42 KM.
Budžetski uvjeti i mogućnost zamrzavanja
Implementacija povećane osnovice zavisi od usvajanja dokumenta budžet institucija BiH za 2027. godinu. Državni službenici dobijaju povećanje retroaktivno nakon usvajanja budžeta, ali to pravilo ne važi za imenovane i izabrane funkcionere.
Tokom 2025. godine, parlament je donio odluku o zamrzavanju primanja za nosioce najviših funkcija kako bi povećanje obuhvatilo samo radnike s nižim primanjima. Ta mjera prestala je važiti usvajanjem budžeta za 2026. godinu, što znači da će predstojeće povećanje automatski obuhvatiti i funkcionere, osim ako parlament ponovo ne izglasa blokadu rasta. Sudije i tužioci na državnom nivou izuzeti su iz ove odluke jer njihove plate reguliše poseban zakon.
