Bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, John Bolton, izjavio je u intervjuu za Fenu da ne očekuje značajne promjene u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini. On je naglasio da je put Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO-u od ključne važnosti, ali da zbog političkih previranja u Washingtonu nakon izbora za Kongres ne vidi mogućnost jačeg angažmana Sjedinjenih Američkih Država na zapadnom Balkanu.
Bolton, koji je ranije bio ambasador SAD-a pri Ujedinjenim nacijama, smatra da je administracija Donalda Trumpa pogriješila jer nije posvetila dovoljno pažnje stabilnosti Balkana. Ova situacija se dodatno komplikuje ratom u Ukrajini, neriješenim pitanjima nakon raspada bivše Jugoslavije i novim napetostima koje, prema njegovim riječima, potiče rusko miješanje u regiji.
„Bilo bi mnogo više u interesu Washingtona da bude aktivnije angažiran na Balkanu, ali to se nije dogodilo. Uz sva politička previranja koja očekujem u Washingtonu, ne vidim mnogo izgleda da će regija dobiti veću pažnju“, rekao je Bolton.
NATO važniji čak i od članstva u Evropskoj uniji
Bolton je ocijenio da je nastavak dosadašnje američke politike najvjerovatniji ishod, ali je upozorio da takav kontinuitet ne mora nužno biti pozitivan. On je dodao da bi veća pažnja Washingtona mogla biti izazvana samo ozbiljnom krizom, što, kako je naglasio, nije ni u čijem interesu.
Govoreći o euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regije, Bolton je istakao da članstvo u NATO-u smatra važnijim čak i od članstva u Evropskoj uniji. „Put prema članstvu u NATO-u apsolutno je ključan za sve zemlje koje još nastoje ući u Savez“, izjavio je Bolton.
On je povezao ovaj stav s jačanjem ruskih aktivnosti u okviru takozvanog ratovanja u sivoj zoni u istočnoj i srednjoj Evropi. Kao primjer naveo je učestale prijetnje bombama u komercijalnim avionima, uz napomenu da nema konačnih dokaza da iza njih stoji Rusija.
Prema njegovim riječima, na dan razgovora zabilježeno je više od deset takvih prijetnji, gotovo sve u srednjoj i istočnoj Evropi, dok je sličan niz prijetnji zabilježen i dva dana ranije.
Bolton zabrinut zbog ruskog utjecaja
Bolton smatra da se takvim djelovanjem pokušava izazvati nestabilnost, posebno na zapadnom Balkanu, te poslati poruka da podrška Ukrajini ima cijenu koju bi mogle plaćati i zemlje koje nisu članice NATO-a. „To me veoma zabrinjava. Volio bih da je Trump zagovornik NATO-a. To očigledno nije bio jedan od njegovih prioriteta. Nadam se da neće dodatno pogoršati stvari i da ostale članice razumiju da je daljnje proširenje NATO-a u interesu svih u Sjevernoatlantskom savezu“, rekao je Bolton.
Govoreći o odnosu Trumpove administracije prema političkom rukovodstvu Republike Srpske, separatističkoj retorici i zaštiti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, Bolton je podsjetio da američka vanjska politika još od raspada bivše Jugoslavije polazi od stava da je stabilnost BiH važna za stabilnost cijelog Balkana. Ta politika je, dodao je, tokom godina imala uspone i padove, ali je snažna američka opredijeljenost za stabilnost Bosne i Hercegovine bila veoma važna.
Međutim, Bolton smatra da brojni pokušaji Evropske unije da riješi pitanja koja doprinose nestabilnosti nisu bili naročito uspješni, dok ni američka politika, prema njegovoj ocjeni, nije mnogo doprinijela stvarnom rješavanju sporova.
Američka politika prema BiH uglavnom ostaje ista
Bolton ne očekuje značajnu promjenu američkog stava prema Bosni i Hercegovini. „Ne očekujem da će se to promijeniti, ali želim ponovo naglasiti da je to više posljedica inercije, odnosno činjenice da se tim pitanjem niko ne bavi i ne govori da nam je potrebna nova politika, nego ponovne potvrde postojeće politike“, rekao je Bolton za Fenu.
Ni nakon promjene odnosa snaga u Kongresu ne očekuje brze ili značajne promjene američkih sankcija prema pojedincima u BiH niti općeg pristupa sankcijama i drugim ekonomskim pritiscima koji su primjenjivani tokom godina. Takva očekivanja, pojasnio je, ne znače da postojeće stanje smatra dobrim, već da ga vidi kao posljedicu nedovoljne pažnje koju regiji posvećuju najviši nivoi američke vlasti.
„Možda će se to promijeniti i možda će biti prilike da se ljudi time više pozabave. To bi bio pozitivan razvoj događaja, ali ne bih računao da će se desiti brzo nakon što novi saziv Kongresa preuzme dužnost“, dodao je Bolton.
O Srbiji: Važno je da tranzicija ostane mirna
Bolton se osvrnuo i na političke promjene u Srbiji, ocijenivši pad vlasti Aleksandra Vučića kao historijski značajan događaj. Međutim, naglasio je da tek treba vidjeti može li Studentska lista ponuditi koherentan program i uspostaviti stabilnu alternativu dosadašnjoj vlasti.
Prema njegovoj ocjeni, u Srbiji ostaje mnogo unutrašnjih sporova koje treba riješiti, a nije uvjeren da bi miješanje Sjedinjenih Američkih Država ili drugih vanjskih aktera pomoglo tom procesu. „Sve dok se tranzicija odvija mirno, dok Vučić i njegove pristalice priznaju poraz, a pobjednici nastoje formirati novu vladu, mislim da su to pozitivni koraci i nešto što bih želio vidjeti u svim zemljama regije“, rekao je Bolton.
Zbog toga smatra da bi kratkoročno bilo opravdano sačekati i pratiti razvoj događaja. Istovremeno je upozorio da je, bez rukovodstva State Departmenta koje bi se tim pitanjima bavilo u punom kapacitetu, teško osigurati da donosioci odluka u Washingtonu posvete dovoljno pažnje osmišljavanju dosljednijeg pristupa nakon, kako je naveo, veoma značajnih posljedica izbora u Srbiji.
Očekuje politički rovovski rat u Washingtonu
Širi okvir američke politike prema regiji, prema Boltonovoj ocjeni, obilježit će oštra politička borba u Washingtonu nakon pobjede demokrata na izborima na sredini predsjedničkog mandata i njihovog preuzimanja kontrole nad oba doma Kongresa. Rezultate izbora protumačio je kao snažno odbacivanje Trumpovog dosadašnjeg učinka, podsjećajući da je predsjednik sam pozvao birače da izbore posmatraju kao svojevrsni referendum o njegovom radu.
„Govorio je: Molim vas, pretvarajte se da sam i ja na glasačkom listiću, što na izborima na sredini mandata obično ne želite raditi, jer ih birači koriste da izraze protivljenje politikama koje im se ne sviđaju“, rekao je Bolton.
Podsjetio je da stranka predsjednika na takvim izborima najčešće gubi mjesta u Predstavničkom domu i Senatu. Prema njegovoj ocjeni, Trump je dodatno personalizirao izbore, što su demokrate prihvatile, dok su birači poslali poruku nezadovoljstva njegovim radom u prve dvije godine mandata.
Ipak, Bolton naglašava da uvjerljiva pobjeda demokrata ne znači nužno i podršku jasnoj političkoj alternativi, jer je, prema njegovom mišljenju, nisu ponudili. „S priličnom sigurnošću može se reći da će demokrate i republikanci naredne dvije godine u Kongresu voditi politički rovovski rat“, ocijenio je.
Demokratske istrage protiv Trumpa
Bolton očekuje da će demokrate pokušati istražiti brojne poteze Trumpove administracije iz prve dvije godine aktuelnog mandata, ali i aktivnosti iz njegovog prvog predsjedničkog mandata. Istovremeno će pokušati nametnuti vlastiti politički program, iako će njihov zakonodavni prostor biti ograničen predsjedničkim pravom veta.
Bolton je podsjetio da bi za poništavanje predsjedničkog veta bila potrebna dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, koju demokrate nemaju. „Mislim da će biti mnogo užurbane aktivnosti koja će potrošiti mnogo vremena i energije, ali ne vjerujem da će iz toga mnogo proizaći“, rekao je.
Dodao je da će se veliki dio političkih sukoba odvijati u sjeni narednih predsjedničkih izbora, za koje smatra da je politička utrka već praktično počela.
Trump i dalje ima široke ovlasti u vanjskoj politici
Kada je riječ o vanjskoj politici, Bolton smatra da je još teže očekivati neposredan utjecaj izbornih rezultata, jer Ustav Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku daje široke ovlasti u toj oblasti. Demokrate mogu koristiti budžetske ovlasti Kongresa kao sredstvo pritiska, ali Bolton ne očekuje da će time bitno promijeniti Trumpov način vođenja vanjske politike.
On je ocijenio da Trump ni do sada nije slijedio dosljednu političku liniju i da ne vidi razlog zbog kojeg bi se to promijenilo u posljednje dvije godine njegovog mandata. „Preovladavat će činjenica da ulazi u završni period predsjedničkog mandata, kada njegov politički utjecaj slabi. Sa svakim danom svima je jasno da smo korak bliže narednim predsjedničkim izborima“, zaključio je Bolton.