Michael Murphy, bivši ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini, reagovao je na izjave Milorada Dodika, bivšeg entitetskog predsjednika koji je smijenjen i osuđen. Dodik je govorio o Christianu Schmidtu i tvrdio da je imao uticaja na njegovo izbacivanje iz Bosne i Hercegovine, dok je Murphy ocijenio da time ponovo dovodi američke sagovornike u neugodnu poziciju.
Dodik je o Schmidtu govorio nakon povratka s MAGA događaja u Mar-a-Lagu. Prema njegovim riječima, tamo se sastao i s parlamentarcima njemačkog AfD-a. Tom prilikom je rekao: „Pogledajte samo način na koji je onaj kreten, bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, izbačen iz BiH“.
Govoreći o navodima da se Schmidt u određenim krugovima žalio kako je upravo Dodik odgovoran za to, bivši entitetski predsjednik je kazao: „To mi laska.“ Dodik je dodao da u tome nije djelovao sam, objašnjavajući da bi njegov lični pristup bio takav da Schmidta ne bi „samo tiho pustio da sklizne u automobil i ode“.
Dodik je naveo i da je „doprinio nečemu u jednom trenutku, kada smo imali priliku da riješimo neka važna pitanja“. Kako je ispričao, tada je otvoreno i pitanje Schmidta: „I tada smo rekli: 'da, ali šta je sa Schmidtom?' A onda su oni rekli, pa šta s njim? On mora ići. Kada? Odmah, što se nas tiče. Tako da smo se dogovorili da to uradimo, ali kasnije. I to je urađeno. Dakle, nije bilo bez našeg uticaja“, kazao je Dodik.
Murphy je na te navode odgovorio ocjenom da „Gospodin Dodik udvostručuje svoje napore da osramoti svoje američke sagovornike ponovnim pokretanjem priče o dogovoru koji je sklopio s administracijom kako bi visoki predstavnik bio uklonjen, a sankcije protiv njega ukinute.“
Bivši ambasador je naveo da je Administracija pokušala svoje djelovanje u BiH predstaviti kao uspješan diplomatski napor usmjeren na rješavanje političke krize u zemlji i očuvanje stabilnosti BiH. Prema njegovim riječima, Dodikovi komentari ostavljaju utisak da je Administracija nesposobna i otvaraju pitanje da li američku politiku pokreće nešto opasnije po interese SAD-a.
„Administracija je pokušala prikazati svoje djelovanje u BiH kao uspješan diplomatski napor“, izjavio je Murphy, a potom postavio pitanje: „Da li je Dodikov cilj da novom Kongresu osigura municiju za očekivana nadzorna saslušanja o politici SAD-a prema BiH?“
POGLED IZ AMERIKE
Murphy je ranije objavio i razmišljanja o mogućim posljedicama izbora na sredini mandata za politiku SAD-a prema BiH. Naveo je da će Demokrate kontrolisati Kongres, ali da u američkom sistemu izvršna vlast ima najveći dio ovlasti u oblasti vanjske politike. Zbog toga, ukoliko Administracija nakon izbora ne odluči promijeniti kurs, treba očekivati kontinuitet.
Prema Murphyjevoj procjeni, među glasačima postoji nezadovoljstvo jer Administracija prihvaća američke protivnike, poput Rusije, dok napada američke saveznike. Novi Kongres mogao bi svoja ograničena ovlaštenja u vanjskoj politici iskoristiti za razmatranje tog pitanja, ali Murphy očekuje da će pažnja prvenstveno biti usmjerena na NATO, naročito na Kanadu, te na Ukrajinu, a ne na Zapadni Balkan.
Murphy je Dodika nazvao ruskim proksijem i naveo da je to jedan od mnogih razloga zbog kojih je podrška Administracije njemu, prema njegovom mišljenju, pogrešna. Ipak, smatra da trenutno nema mnogo razloga za uvjerenje da će se odnos Administracije prema Dodiku promijeniti, zbog čega je brzi povratak sankcija protiv njega ocijenio malo vjerovatnim.
Dodao je da će se Kongres rano baviti Iranom i tarifama, između ostalog zato što se oba pitanja odnose na troškove života u SAD-u. Glasači su, kako je naveo, poslali jasnu poruku nezadovoljstva zbog neuspjeha Administracije da nakon inflacije iz Bidenovih godina smanji troškove života.
Kada je riječ o Iranu, Kongres će, prema Murphyju, morati imati na umu političku lekciju povlačenja iz Afganistana za vrijeme Bidenove administracije: glasači su željeli odlazak, „ali ne na onakav način“. Također je naveo da je velika većina Amerikanaca zbunjena trgovinskim ratom koji Administracija vodi s Kanadom, pa će djelovanje Kongresa u vezi s tarifama vjerovatno početi od tog pitanja.
Murphy je ocijenio da politika Administracije u BiH, bez obzira na to koliko je loša, ne utiče na troškove života u SAD-u. Zbog toga bi pritisak za promjenu politike prema BiH morao doći iz drugog pravca, dok Zapadni Balkan još od 1990-ih nije vanjskopolitički interes „prvog reda“. Ako Administracija „ukopa svoje stavove“ o politici prema BiH, a Murphy smatra da bi to mogla učiniti, protivtežni pritisak morao bi biti značajan.
Govoreći o korupciji, Murphy je naveo da su glasači bili nezadovoljni tom pojavom i da će je novi Kongres uključiti u nadzor nad politikama Administracije, uključujući vanjsku politiku. Kongresmen Keating, koji je sada spreman predsjedavati Pododborom za Evropu u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma, gotovo sigurno će održati nadzorna saslušanja o politici Administracije prema Zapadnom Balkanu, što je ranije ove godine i obećao.
Murphy je kazao da sumnja da će ta saslušanja otkriti korupciju za koju neki analitičari tvrde da pokreće američku politiku prema BiH, ali je dodao: „ali vidjet ćemo“. Istakao je da su, bez obzira na to, saslušanja vjerovatno udaljena mjesecima.
„Malo je vjerovatno da će izbori na sredini mandata donijeti veliku promjenu u politici SAD-a prema BiH, barem u bliskoj budućnosti“, zaključio je Murphy.
(SB)