Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), ocijenio je da su nedavni Opći izbori predstavljali značajan napredak u izbornom procesu, zahvaljujući implementaciji novih tehnologija. Ove tehnologije su omogućile bržu obradu rezultata i bolju kontrolu izlaznosti, što je, prema njegovim riječima, historijski iskorak za Bosnu i Hercegovinu.
Govoreći o obradi rezultata za FTV, Bakalar je istakao da se preliminarni rezultati neće značajnije mijenjati, iako su moguće promjene u raspodjeli pojedinih mandata. Prema njegovim riječima, preostalo je oko dva posto neobrađenih ili neprenesenih rezultata, što ne bi trebalo značajno uticati na konačne rezultate.
Preliminarni rezultati neće se značajnije mijenjati
„Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva posto neobrađenih, neprenesenih rezultata“, rekao je Bakalar. On je pojasnio da izborne komisije i nadležne službe trenutno provjeravaju preostale rezultate, uključujući eventualne matematičke nelogičnosti između skeniranih podataka i podataka unesenih u obrasce.
Prema zakonskim odredbama, rezultati izbora moraju biti utvrđeni najkasnije 20 dana nakon izbora, a rok za njihovo potvrđivanje iznosi 30 dana, uz mogućnost produženja na 45 dana u slučaju složenijih žalbenih postupaka. Na pitanje o mogućim žalbama i ponovnim brojanjima, Bakalar je odgovorio: „Teoretski je moguće, ali ne možemo prejudicirati hoće li do toga doći.“
Nove tehnologije omogućile brže rezultate i kontrolu izlaznosti
Bakalar je naglasio da su nove izborne tehnologije značajno doprinijele smanjenju prostora za tradicionalne izborne manipulacije. „Ovo je prvi put u historiji demokratskih izbora Bosne i Hercegovine da je napravljena ovakva historijska revolucija vezana za izborni proces“, rekao je. On je dodao da su izbori organizovani uprkos tome što nije ispunjen jedan od ključnih preduvjeta – jačanje kapaciteta CIK-a.
„Na Vijeću ministara nam je oboren zahtjev za usvajanje novog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Mi smo s ovako ograničenim ljudskim potencijalom, uprkos svemu, uspjeli napraviti ovakav iskorak. Već na našoj konferenciji za medije, koja je bila nešto nakon 20 sati, imali smo preliminarne rezultate s više od 82 posto biračkih mjesta. Do završetka konferencije taj procenat porastao je na 91,8 posto“, kazao je.
Znatno smanjen prostor za tradicionalne izborne krađe
Govoreći o sprečavanju izbornih manipulacija, Bakalar je istakao da su nove tehnologije otežale glasanje u ime drugih osoba i ubacivanje dodatnih glasačkih listića. „One su onemogućile neke tradicionalne i poznate izborne manipulacije. To je glasanje u ime druge osobe. Sad imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacijski dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju“, objasnio je. Prema njegovim riječima, nove tehnologije su oduzele više od 90 posto prostora za tradicionalne izborne manipulacije.
Bakalar: Pitanje je koliko je birački spisak realan
U vezi sa izlaznošću, Bakalar je naveo da je na izborima identificirano 1.427.796 birača, ali je otvorio pitanje vjerodostojnosti ukupnog broja osoba upisanih u birački spisak. „Pitanje je da li je naš birački spisak prenapuhan i da li zaista u BiH živi 3.414.000 birača ili je taj broj manji“, rekao je.
Manje nevažećih listića za Predsjedništvo BiH
Bakalar je također komentarisao broj nevažećih glasačkih listića, ističući da je zabilježeno smanjenje u odnosu na prethodne izbore. „Kada govorimo o nivou Predsjedništva BiH, 2018. godine broj nevažećih listića bio je 6,63 posto, 2022. godine 6,65 posto, dok je na ovim izborima 4,38 posto. Znači, imamo znatno smanjenje“, naveo je. Sličan trend zabilježen je i na izborima za predsjednika Republike Srpske, gdje je udio nevažećih listića smanjen na 4,73 posto. S druge strane, na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH zabilježen je blagi rast, s 8,38 na 8,68 posto. Bakalar smatra da bi dio povećanja mogao biti posljedica promjene načina glasanja i prilagođavanja birača novim glasačkim listićima.
„Moje lično razmišljanje je da je to možda rezultat promjene navika birača“, rekao je, dodajući da će detaljnija analiza biti moguća nakon povratka izbornog materijala i opreme.
Za ponovno brojanje nisu dovoljne samo tvrdnje o izbornoj krađi
Objašnjavajući uslove za ponovno brojanje glasova, Bakalar je naveo da CIK može postupati na osnovu zahtjeva političkih subjekata i drugih ovlaštenih podnosilaca, ali i po službenoj dužnosti kada utvrdi okolnosti koje mogu uticati na rezultate. On je posebno istakao situacije u kojima nepravilnosti mogu odlučivati o prelasku izbornog praga od tri posto, raspodjeli mandata među političkim subjektima ili redoslijedu kandidata unutar stranačkih lista. „Možemo naložiti po službenoj dužnosti ponovno prebrojavanje i utvrđivati ove detalje. Moraju materijalne dokaze priložiti, reći na kojim biračkim mjestima se to desilo“, istakao je.
Upitan o tvrdnjama Slavena Kovačevića u vezi s brojem glasova koje je osvojila Darijana Filipović, Bakalar je rekao da do kraja tadašnjeg radnog dana nije imao informaciju da je formalno zaprimljen takav prigovor.
Politički pritisci i sigurnost izbornog procesa
Bakalar je potvrdio da su članovi CIK-a godinama izloženi političkim pritiscima, ali je naglasio da lično nije doživio direktne prijetnje ili ih barem nije tako shvatio. „To traje dugi niz godina. Mislim da je poznato iz kojih izvora su dolazile te vrste pritisaka. Jedna kolegica ima 24-satnu policijsku pratnju“, naveo je. Govoreći o zaštiti novih tehnologija od mogućih cybernapada, istakao je da tokom izbornog dana nisu zabilježeni pokazatelji takvih napada.
„Uložili smo maksimalan napor da testiramo cybersigurnost i da na testnim izborima imamo simulacije svega što se može desiti“, kazao je. Objasnio je da skeneri tokom glasanja nisu bili povezani s internetom, nego su aktivirani za prijenos rezultata nakon zatvaranja birališta, dok su biometrijski uređaji tokom dana slali podatke o izlaznosti.
„To su uređaji koji imaju vrlo jaku enkripciju, odnosno zaštitu pristupa. Na biometrijski uređaj ne može stići bilo kakva informacija, može samo slati informaciju“, objasnio je.
Predlaže dodatne tehnologije i povećanje izbornog praga na pet posto
Bakalar je na kraju razgovora iznio prijedloge za unapređenje izbornog procesa, uključujući proširenje biometrijske identifikacije na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. „Mislim da bih možda uveo još neke dodatne tehnologije“, rekao je. Također je istakao potrebu za boljom obukom biračkih odbora i adekvatnijim naknadama članovima općinskih i gradskih izbornih komisija, naglašavajući da se ti ljudi trebaju više cijeniti zbog njihovog dugogodišnjeg rada.
Na kraju, Bakalar je iznio i svoj stav o promjeni izbornog praga, predlažući da se on poveća na pet posto kako bi se smanjila politička korupcija.
