Od početka 2026. godine, najmanje 27 ljekara iz šest kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine zatražilo je potvrde za zapošljavanje u inostranstvu, prema informacijama koje su objavile ljekarske komore, a prenosi Faktor.
Najveći broj zahtjeva dolazi iz Tuzlanskog kantona, gdje je otišlo deset ljekara. Po šest ljekara napustilo je Kanton Sarajevo i Srednjobosanski kanton, dok su tri ljekara otišla iz Unsko-sanskog kantona. Iz Zeničko-dobojskog i Zapadnohercegovačkog kantona otišao je po jedan ljekar.
Ljekarske komore Bosansko-podrinjskog i Posavskog kantona nisu zabilježile odlaske ljekara od početka godine, a podaci za Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10 nisu dostavljeni.
Iz Federalne ljekarske komore potvrđeno je da je svih 27 ljekara podnijelo zahtjeve za izdavanje potvrda potrebnih za zapošljavanje u inostranstvu.
Bosna i Hercegovina na dnu po broju ljekara
Prema podacima koje navodi Faktor, Bosna i Hercegovina ima između 162 i 243 ljekara na 100.000 stanovnika, u zavisnosti od razdoblja i entitetskih statistika.
Ovi podaci svrstavaju BiH, zajedno s Albanijom, među evropske zemlje s najmanjim brojem ljekara po stanovniku.
Evropski prosjek iznosi više od 360 ljekara na 100.000 stanovnika, što ukazuje na ozbiljan nedostatak medicinskog kadra u domaćem zdravstvenom sistemu.
Ljekari iz BiH najčešće se sele u Sloveniju, a potom u Austriju, Njemačku i skandinavske zemlje, pri čemu se kao glavni razlozi navode veće plate, bolji uslovi rada i mogućnosti stručnog usavršavanja.
“Odlazak se ne može potpuno zaustaviti”
Rifat Rijad Zaid, predsjednik Ljekarske komore FBiH, izjavio je za Faktor da nije moguće potpuno spriječiti odlazak ljekara, ali da se izmjenama propisa pokušavaju stvoriti bolji uslovi rada.
“Nismo sami u ovome, sindikat liječnika takođe djeluje u svom području. Rezultati naših napora za poboljšanje uslova rada ljekara su vidljivi, posebno kada je riječ o odlasku specijalista iz FBiH prema mjestima gdje nema kašnjenja u potpisivanju kolektivnih ugovora za doktore medicine i stomatologije”, kazao je Zaid.
On je dodao da ljekari sve više odlaze zbog mogućnosti napredovanja i dodatne edukacije, posebno specijalizacija.
“Vjerujemo da će dodatnim angažmanom Komore, ali i Federalnog ministarstva zdravstva, status ljekara biti dodatno poboljšan kako bismo ih zadržali u zemlji”, rekao je Zaid.
Svaki odlazak dodatno opterećuje one koji ostaju
Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, naglašava da problem nije samo u odlasku ljekara. Svaki odlazak jednog ljekara dodatno opterećuje njegove kolege.
“Pacijenti se raspoređuju na broj ljekara koji su na raspolaganju. Niko ne prati definisani broj pacijenata, niti imamo unaprijed utvrđen broj operativnih zahvata i drugih usluga koje ljekar mora obaviti u toku dana. To ne možemo uvesti dok ne budemo imali dovoljan broj ljekara”, izjavila je Berberović za Faktor.
Nedostatak specijalista u određenim kantonima predstavlja poseban problem, što zahtijeva da se planiraju nove specijalizacije mnogo ranije.
Zdravstvene vlasti trebaju znati koliko će ljekara otići u penziju u narednih deset godina kako bi njihovi nasljednici mogli biti pravovremeno školovani.
“Već danas je potrebno raspisati specijalizaciju za mladog ljekara kako bi bio spreman preuzeti mjesto starijeg kolege kada on ode u penziju”, upozorila je.
Razlike u plaćama do 30 posto
Postoje velike razlike u platama ljekara između različitih dijelova Federacije BiH.
Prema informacijama Saveza, ljekari su trenutno najbolje plaćeni u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, dok njihovi kolege u drugim kantonima imaju primanja niža i do 30 posto.
Zbog ovih razlika, medicinski kadar ne migrira samo iz Bosne i Hercegovine, već se i unutar Federacije BiH prebacuje u potrazi za boljim platama i uslovima.
“Imamo situaciju da ljekari migriraju unutar FBiH tražeći bolje uslove. Kada ljekar napusti jedan kanton, pacijenti ostaju bez njega, a često nemaju mogućnost liječenja u drugom kantonu”, kazala je Berberović.
Ona je dodala da se o izjednačavanju plata ljekara u Federaciji BiH govori već godinama, ali da do sada nije bilo dovoljno političke volje da se ovo pitanje riješi.
