U narodu je ukorijenjena izreka "mart nosi škart". Zvuči surovo, neprimjereno...
U ovom mjesecu počinju poljoprivredni radovi, siju se krompiri, luk, salata. Nakon što "udari treće džemre" voćke se obrezuju i kaleme. Inače, ovaj period u narodu, početak proljeća, oduvijek se nazivao "šugavo vrijeme" jer obično izaziva manje ili veće zdravstvene probleme većini ljudi, čiji je imunitet iscrpljen pred kraj zime, i koji je u toj promjeni godišnjeg doba sklon raznim virusima.
U martu, vjeruje se u narodu, češće nego inače umiru stari i bolesni.
Dakle, prvi proljetni mjesec svojom promjenljivom klimom utječe na zdravlje stariji osoba, srčanih i uopće težih blesnika, pa se dešava da u martu te osobe umiru. Ovdje se njihovo zdravstveno stanje poredi sa škartom.
Šta kaže struka
Da li je to zaista tako, pitali smo ljekara iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo Adema Zalihića.
- Izreka možda zaista nije umjesna, ali je tačna i istnita. Radi se o ljudima koji su zbog svojih zdravstvenih problema osjetljiviji. Naime, mart je jako promjenljiv mjesec, sa temperaturnim oscilacijama. Bila je zima, hladnoća, i čim ugrije svi se opuste. Budi se priroda, ali se bude i bolesti - kaže Zalihić.
Doktor ističe da se dešava da nas martovsko sunce zavara te da se ne obučemo adekvatno, nego se previše raskomotimo, što može dovesti do prehlada i komplikacija kod ljudi sa oslabljenim imunitetom.
