Zagađenje zraka ponovo izaziva zabrinutost u Sarajevu, posebno tokom zimskih mjeseci, kada vremenske prilike pogoduju zadržavanju štetnih čestica u sarajevskoj kotlini. Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo upozoravaju da posljednjih dana primaju veći broj pacijenata, među kojima je sve više mlađih osoba.
Zdravstveni radnici upozoravaju na respiratorne tegobe i pogoršanja hroničnih oboljenja, piše N1. Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo navode i da zagađenje utiče na fizičko i psihičko zdravlje stanovništva.
Melita Stanić, specijalistica urgentne medicine, kaže da se ljekari sve češće susreću s respiratornim problemima kod mlađih osoba, ali i s ozbiljnim kardiovaskularnim stanjima. Upozorava da dugotrajna izloženost zagađenom zraku može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.
“Imamo više mlađih ljudi sa srčanim, sa moždanim udarima, što je direktna posljedica, što je i dokazano, hronične izloženosti zagađenom zraku. Veći je broj respiratornih problema kod mlađih osoba. Posebno su izložene starije osobe, djeca, trudnice…”, kazala je Stanić.
Prema podacima i ocjenama koje iznose sagovornici, problem je posebno izražen u sezoni grijanja. Enis Krečinić iz Sektora životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) navodi da najveći dio zagađenja tada dolazi iz individualnih, odnosno kućnih ložišta.
“Najveći dio zagađenja tokom sezone grijanja dolazi iz individualnih ložišta.”
Krečinić navodi da udio kućnih ložišta premašuje 70 posto. Saobraćaj također doprinosi zagađenju, ali je prisutan tokom cijele godine. Dodatni problem, kako ističe, predstavlja korištenje ogrjevnog drveta, peleta i drugih goriva u individualnim ložištima, dok vremenski uslovi pogoduju zadržavanju čestica u kotlini.
Azrudin Husika s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu upozorava da bi dosljedna primjena zakonskih mjera mogla značajno smanjiti zagađenje. Prema njegovoj ocjeni, poteškoća nije samo u postojanju propisa nego i u njihovom provođenju.
“Mi smo kroz novi Zakon o zaštiti zraka praktično zabranili korištenje uglja, sirovog mokrog drveta, necertificiranog peleta, naložili smo održavanje dimnjaka… Sve su to mjere koje, kada bismo provodili, duplo bismo manju zagađenost zraka imali u svim gradovima, pogotovo u Kantonu Sarajevo”, rekao je Husika.
Podaci iz Ilijaša pokazuju određeno poboljšanje, ali ne i rješenje problema. Na mjernoj stanici u tom mjestu broj dana s prekoračenjima dozvoljenih vrijednosti zagađenja tokom posljednje dvije godine smanjen je sa 103 na 90 dana.
Krečinić upozorava da taj rezultat još nije dovoljan. “Bilježimo pad, ali i dalje smo jako puno iznad dozvoljenog, tako da i pad od 10% nekog umanjenja, nekog rezultata neće dovesti do toga da kažemo popravili smo zrak, nego popravljamo zrak”, kazao je.
Poboljšanje kvaliteta zraka zato ostaje dugotrajan proces koji zahtijeva kontinuirane mjere, ulaganja i dosljednu primjenu propisa. Do značajnijih rezultata, građani Sarajeva i drugih gradova izloženih visokim koncentracijama zagađujućih materija nastavljaju prilagođavati svakodnevne navike uslovima u kojima žive.