BiH Republika Srpska

Zagađene procjedne vode iz Regionalne deponije Doboj bez tretmana se slijevaju u rijeku Spreču, upozoravaju ekološki aktivisti

Procjedne vode iz Regionalne deponije Doboj, koje predsjednik ekološkog udruženja Gostilj Ozren Zoran Poljašević opisuje kao crne poput koka-kole, slijevaju se u rijeku Spreču bez tretmana, dok direktorica Mošćanice Mia Pojskić upozorava na višestruke posljedice nezbrinjavanja.

Zagađene procjedne vode iz Regionalne deponije Doboj bez tretmana se slijevaju u rijeku Spreču, upozoravaju ekološki aktivisti
Podijeli

Prema upozorenjima ekoloških aktivista, procjedne vode iz Regionalne deponije Doboj bez tretmana dospijevaju u rijeku Spreču. Na drugoj regionalnoj deponiji, Mošćanici kod Zenice, te se vode prikupljaju, filtriraju i prečišćavaju.

Razlika između ova dva odlagališta, udaljena stotinjak kilometara, ogleda se u načinu upravljanja deponijskim filtratom, odnosno vodama koje nastaju kada padavine prolaze kroz slojeve otpada i iz njih ispiraju rastvorene zagađujuće materije.

U Regionalnoj deponiji u Doboju ne odgovaraju na upozorenja ekoloških aktivista. Oni već duže vrijeme navode da oborinske vode, prolazeći kroz tone smeća, ugrožavaju životnu sredinu.

Image
Deponija u Doboju

Zagađene vode u Spreči

Predsjednik ekološkog udruženja Gostilj Ozren iz Boljanića kod Doboja Zoran Poljašević kaže da procjedne vode iz dobojskog odlagališta „najviše liče na sirovu, neobrađenu naftu.“

„Crne su otprilike kao koka-kola. Znači, bez ikakve prerade sve procjedne vode nesmetano se slivaju u rijeku Spreču“, navodi Poljašević.

Dok Regionalna deponija Mošćanica planira proširenje postrojenja za prečišćavanje procjednih voda, otpadne vode sa odlagališta u Doboju, prema navodima aktivista, završavaju u prirodi bez ikakvog tretmana.

Poljašević kaže da se otpad na dobojskoj deponiji odlaže tako da oborinske vode kroz njega prolaze i ispiraju različite toksine. „Takve vode odlaze direktno u rijeku Spreču, koja, nesrećno, od Lukavca, pa i ovdje na samom ušću, prihvata ovakve toksine“, dodaje on.

U protekla dva i po mjeseca Fokus nije mogao dobiti komentar od Regionalne deponije u Doboju o navodima ekoloških aktivista.

Direktor Regionalne deponije Doboj Damir Lukić kazao je početkom oktobra da „aktivisti učestvuju u izbornoj kampanji zbog čega ne želi da odgovora na njihove izjave.“

Lukić te navode nije želio komentarisati ni poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini. Zoran Poljašević, pri tome, nije bio stranački ili nezavisni kandidat.

Nije poznato ni da li Regionalna deponija Doboj ima plan za zbrinjavanje deponijskih procjednih voda. U javnom preduzeću do sada se nisu osvrtali na primjedbe aktivista o mogućim posljedicama njihovog nezbrinjavanja.

Image
Deponija u Doboju

Dva različita sistema

Direktorica Regionalne deponije Mošćanica Mia Pojskić procjedne vode opisuje kao „visokotoksične tečnosti opterećene različitim zagađivačima.“ Među njima su, kako navodi, nitrati i teški metali.

Pojskić objašnjava da njihovo nezbrinjavanje ima „višestruke posljedice, od zagađenja površinskih i podzemnih voda i njihovih ekosistema, uništavanja poljoprivrednog zemljišta do direktnog uticaja na zdravlje stanovnika.“

Ekolozi navode da kanali uz makadamski put prema dobojskoj deponiji ne predstavljaju prepreku prodiranju procjednih voda u okolinu. U blizini se nalaze naselja Potkamen i Lipac, u kojima žive ljudi.

„Ne smije ovako da izgleda. Znači, ove vode bi se na neki način morale prikupljati u odgovarajući rezervoar i odvoziti na tretman. Da li ih tretirati na licu mjesta ili ih nekud uklanjati, a ovdje je potpuno odsudstvo bilo kakve prerade procjednih voda“, kaže Zoran Poljašević.

Poljašević, koji je magistar zaštite životne sredine, naglašava da je riječ o zagađenim deponijskim vodama. Regionalna deponija Doboj nalazi se na brdovitom terenu iznad rijeke Spreče, koja se u blizini ulijeva u Bosnu.

Odlagalište je smješteno nedaleko od kamenoloma Karabegovac, na izlazu iz grada u pravcu Doboj Istoka, odnosno Gračanice. Na toj lokaciji decenijama završava otpad iz Doboja.

Regionalna deponija u Doboju nije sanitarno uređena, pa se na njoj ne primjenjuju visoki standardi za zaštitu životne sredine. Ekološki aktivisti tvrde da je zbrinjavanje procjednih voda na tom odlagalištu daleko od savremenih sistema i infrastrukture.

Mošćanica je, nasuprot tome, sanitarna deponija „na kojoj su prilikom izgradnje primjenjeni evropski standardi zaštite okoliša.“

„Multibarijerne zaštite postavljene su po tlu, a i lagune su vodonepropusne, tako da ne postoji mogućnost da procjedne vode dođu u dodir sa tlom ili vanjskim recipijentom“, objašnjava Mia Pojskić.

Mošćanica je otvorena početkom juna 2008. godine. Pojskić navodi da na tom odlagalištu do danas nisu zabilježeni površinski ili dubinski požari, „što je dijelom rezultat recirkulacije procjednih voda.“

Prema zvaničnim podacima, na Mošćanici se odlaže otpad iz Zenice, Visokog, Travnika, Viteza, Busovače, Zavidovića, Žepča i Novog Travnika.

Image
Deponija u Doboju

Regionalna deponija u Doboju nema službenu internetsku stranicu na kojoj bi bili dostupni podaci o izgledu odlagališta, standardima koji se primjenjuju, javnim nabavkama, lokalnim zajednicama iz kojih se dovodi smeće ili godišnjim deponovanim količinama.

Na internetskim stranicama Regionalne deponije Mošćanica dostupne su informacije o monitoringu procjednih voda. Mia Pojskić navodi da se tamo primjenjuje „recirkulacija procjednih voda iz vodonepropusnih laguna na odlagalište“, dok se naprednim metodama obavlja njihovo dvostruko filtriranje.

Postrojenje za prečišćavanje procjednih voda na Mošćanici instalirano je tokom 2019. godine, a nakon planiranog proširenja razlika u načinu upravljanja tim vodama između Mošćanice i Doboja biće još izraženija.

Regionalna deponija Mošćanica nedavno je raspisala tender za izvođenje radova vrijedan oko milion i 600 000 maraka s porezom.

Istovremeno je Gradska uprava tokom 2025. godine izdvojila milion i 400 000 maraka za subvencioniranje Regionalne deponije u Doboju. Nema dostupnih informacija za što je konkretno poslužio taj novac.

Taj iznos početkom novembra objavila je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (RS), koja je analizirala komunalnu potrošnju u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Doboju i Tesliću.

Poljašević kaže da ekološki aktivisti na problem ukazuju otprilike dvije godine.

„U zadnje dvije godine, otprilike, mi ukazujemo na ovaj problem, jer ovo je stvarno nešto, u ovakvoj blizini grada imati ovakvu ekološku bombu, plus ova deponija je i neobezbjeđena odgovarajuće. Dolazi i do samozapaljenja gotovo svake godine. Posmatrajući stanje na regionalnoj deponiji u Doboju, mi možemo ustvari da vidimo kakvo je stanje iz oblasti zaštite životne sredine i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini“, kaže Zoran Poljašević.

Image
Deponija u Doboju

Većina odlagališta otpada u Bosni i Hercegovini, prema opisu u tekstu, više podsjeća na deponiju u Doboju nego na uređenu Mošćanicu.

Među rijetkim primjerima izdvaja se javno preduzeće „Eko-Sep“ regionalna sanitarna deponija, koje su osnovali Živinice, Banovići i Kladanj.

To odlagalište otvoreno je u aprilu 2025. godine, ali u zbrinjavanju procjednih voda zaostaje za Mošćanicom.

Rukovodilac za tehničke poslove Samir Salihović kaže da su za kontaminirane vode izgrađeni podzemni rezervoari, iz kojih se one pumpnim sistemom vraćaju i raspršavaju po otpadu radi njegovog lakšeg zbijanja.

„Za takve, kontaminirane, vode izgrađeni su podzemni rezervoari i one se pumpnim sistemom ponovo vraćaju i raspršavaju po otpadu radi lakšeg zbijanja otpada. U sljedećoj fazi izgradnje deponije predviđeno je postrojenje za tretman procjednih voda“, kaže Salihović.

Prema njegovim riječima, za izgradnju takvog postrojenja potrebno je približno milion i po maraka.

Primjeri ulaganja u regionalne sanitarne deponije u Zenici i Živinicama pokazuju da sistemi za upravljanje desetinama tona otpada godišnje zahtijevaju značajna sredstva, dok Regionalna deponija Doboj i dalje nema javno dostupne informacije o planu za zbrinjavanje procjednih voda.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad