Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da neće prisustvovati sahrani osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koja će se održati 7. septembra 2026. godine na Topčiderskom groblju. Ova odluka izazvala je brojne reakcije u javnosti, posebno nakon što su se pojavile kontradiktorne informacije u vezi s njegovim obrazloženjem.
Vučić je naveo da će u vrijeme sahrane imati sastanak s predsjednikom Uzbekistana Šavkatom Mirzijojevim, koji je, prema njegovim riječima, bio dogovoren četiri mjeseca unaprijed. Međutim, ranije izjave srbijanske administracije ukazuju na to da posjeta Mirzijojeva Beogradu nije bila planirana za taj datum, što je dovelo do sumnji u njegovu verziju događaja.
Naime, u video snimku od 18. maja 2026. godine, Vučić je kazao da se očekuje da predsjednik Uzbekistana posjeti Srbiju u oktobru, što dodatno komplikuje njegovu trenutnu tvrdnju o dogovoru za septembar. Također, sastanak koji je održan 31. augusta 2026. godine s potpredsjednikom Senata Uzbekistana nije sadržavao informacije o planiranoj posjeti u narednim danima.
Izvori bliski diplomatskim krugovima sugeriraju da je promjena plana posjete Mirzijojeva u prvi tjedan septembra strategija kojom Vučić želi opravdati svoje odsustvo sa sahrane. Srbija se suočava s ozbiljnim pritiscima međunarodne zajednice nakon smrti Ratka Mladića u Hagu. Europska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je svoju planiranu posjetu Beogradu zbog načina na koji srbijanske vlasti govore o Mladiću. Iz Brisela su stigle jasne poruke da bi prisustvo državnog vrha na sahrani moglo rezultirati blokadom evropskih integracija Srbije.
Izbjegavajući sahranu pod izgovorom neodgodivih obaveza, Vučić pokušava zadržati političku ravnotežu. Odlazak na sahranu bi značio ozbiljne diplomatske posljedice i izolaciju od Zapada, dok bi slanjem nižih zvaničnika mogao umiriti desničarske i nacionalističke struje u zemlji pred nadolazeće političke izazove.