BiH Republika Srpska

Vlada Republike Srpske ustupila Elektroprivredi Srbije projekt hidroelektrana na Gornjoj Drini, potopivši uložene milione maraka

Vlada Republike Srpske je 2019. ustupila udio „Hidroelektrana na Drini“ Elektroprivredi Srbije, koja je bez javnog poziva uložila 44,5 miliona KM u „HES Gornja Drina“.

Vlada Republike Srpske ustupila Elektroprivredi Srbije projekt hidroelektrana na Gornjoj Drini, potopivši uložene milione maraka
Podijeli

Vlada Republike Srpske je 2010. godine najavila izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini kao projekat od javnog interesa, s ciljem povećanja domaće proizvodnje električne energije. Međutim, situacija se tokom godina značajno promijenila.

U okviru ovog projekta osnovano je koncesiono preduzeće „HES Gornja Drina“ u Foči, koje je dobilo koncesiju na 50 godina za izgradnju i korištenje hidroelektrana „Buk Bijela“, „Foča“ i „Paunci“. Očekivalo se da će ove hidroelektrane godišnje proizvoditi struju u vrijednosti od 110 miliona KM. Iako je većinski vlasnik ovog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“ (EPS), manji dio vlasništva drži „Elektroprivreda Republike Srpske“ (ERS). Ova situacija nije bila predviđena od samog početka, a do nje je došlo uslijed složenih pregovora i preuzimanja udjela u koncesionim preduzećima, gdje su nejasne računice plaćane novcem javnog preduzeća.

Prvobitni većinski vlasnik „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada povukao se iz projekta na zahtjev Vlade Republike Srpske nedugo nakon osnivanja koncesionog preduzeća, koje je kasnije preraslo u „HES Gornja Drina“. Svoj udio su prodali „Elektroprivredi Republike Srpske“ za 10,2 miliona KM, sa rokom isplate do 2034. godine, što je, prema njihovim knjigama, manje od polovine uloženog novca. Do 2026. godine isplaćena je trećina iznosa.

Dokumenti u posjedu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je EPS izabran za realizaciju ovog projekta bez javnog poziva.

Image
Predstavnici vlasti Republike Srpske i Srbije prilikom polaganja kamena temeljca na mjestu planirane HE “Buk Bijela“ 2021. godine (Foto: ERS)
Predstavnici vlasti Republike Srpske i Srbije prilikom polaganja kamena temeljca na mjestu planirane HE “Buk Bijela“ 2021. godine (Foto: ERS)

EPS je preuzeo većinsko vlasništvo u koncesionom preduzeću „HES Gornja Drina“, uplativši osnivački kapital od 44,5 miliona KM. Izgradnja hidroelektrana na Gornjoj Drini godinama stagnira, a prema dostupnoj dokumentaciji, za realizaciju projekta potrebno je više od 861,5 miliona KM, većinom iz kredita koji nisu osigurani.

Ulog koji se ne priznaje u cijelosti

U julu 2010. godine, pod vođstvom Milorada Dodika, Vlada Republike Srpske donijela je zaključak da je izgradnja projekta „Gornja Drina“ od javnog interesa, a planirano je povećanje proizvodnje struje za oko 9%. Koncesija za prvu hidroelektranu „Buk Bijela“ dodijeljena je u junu 2016. godine konzorciju javnih preduzeća, uključujući ERS i njegovo zavisno preduzeće „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada. Prema ugovoru, izgradnja je trebala biti završena do juna 2022. godine.

Procijenjena investicija iznosila je 382,4 miliona KM, a većim dijelom trebala je biti finansirana kreditima. Ugovor je predviđao mogućnost prenosa koncesionih prava na finansijera uz odobrenje Vlade Republike Srpske i saglasnost Komisije za koncesije Republike Srpske.

Za koncesiono pravo plaćena je naknada od 764.816 KM, a dodatno je uloženo još milion KM za osnivanje koncesionog preduzeća Hidroelektrana „Buk Bijela“ u Foči. Višegradsko preduzeće je platilo 80% iznosa, dok je ostatak platio ERS, čime su podijelili vlasništvo nad novim preduzećem.

U martu 2019. godine, direktor „Hidroelektrane na Drini“ Nedeljko Perišić obavijestio je prisutne na Skupštini akcionara da se preduzeće povlači iz projekta, a udio u koncesionom preduzeću prodaje ERS-u za 800.000 KM. Perišić je naveo da su Vlada Republike Srpske i ERS odlučili nastaviti saradnju s „Elektroprivredom Srbije“ kao strateškim partnerom.

Ova prodaja nije zadovoljila pojedine akcionare, s obzirom na to da je prema knjigovodstvenoj evidenciji do kraja 2018. godine u projekat uloženo 24,2 miliona KM u istraživačke i druge pripremne radove, eksproprijaciju, tehničku dokumentaciju i druge troškove.

„Je li precizirano na neki način da li će se i to vratiti Zavisnom preduzeću ‘Hidroelektrane na Drini’ a. d. Višegrad? Ako hoće, u kojem periodu i na koji način“, pitao je Goran Klincov, predstavnik banjalučkog investicionog fonda „Kristal invest“.

Image
Odlukom Vlade RS-a višegradsko preduzeće „Hidroelektrane na Drini“ ustupilo je Elektroprivredi iz Srbije svoje mjesto u projektu izgradnje hidroelektrana na Gornjoj Drini, ali za dosadašnja ulaganja još nisu obeštećeni (Foto: CIN)
Odlukom Vlade RS-a višegradsko preduzeće „Hidroelektrane na Drini“ ustupilo je Elektroprivredi iz Srbije svoje mjesto u projektu izgradnje hidroelektrana na Gornjoj Drini, ali za dosadašnja ulaganja još nisu obeštećeni (Foto: CIN)

Direktor Perišić je odgovorio da je na prodaji samo osnivački udio u koncesionom preduzeću, a da će sa ERS-om naknadno razgovarati o nadoknadi ostalih troškova. „Projekti, objekti, upravna zgrada u Foči nije prebačena na koncesiono preduzeće“, rekao je Perišić.

Dvije odluke Vlade

Vlada RS-a je tokom 2019. godine donijela dvije odluke koje su teško opteretile poslovanje preduzeća „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada čiji je većinski vlasnik. Prvom su izašli iz projekta izgradnje hidroelektrana na Drini bez adekvatnog obeštećenja za uloženi novac, a potom kupili koncesiono preduzeće Hidroelektrana „Bistrica“ iz Foče za 20,7 miliona KM.

Riječ je o preduzeću sa osnivačkim kapitalom od 10,2 miliona KM koje je poslovalo sa gubitkom. Tako su preuzeli koncesione ugovore za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici i jednu na Janjini čiji su ugovoreni rokovi istekli bez izgrađenog objekta.

Nezadovoljstvo akcionara nije spriječilo prodaju jer je Vlada Republike Srpske bila odlučna u svojim planovima. U aprilu 2019. godine zaključen je ugovor na osnovu kojeg su „Hidroelektrane na Drini“ prodale suvlasništvo u koncesionom preduzeću po najavljenoj cijeni, a ERS se obavezao platiti i ostale troškove nakon nezavisne procjene te vrijednosti.

Ova procjena bila je novi udarac za višegradsko preduzeće. Revizorska kuća „Deloitte“ iz Banje Luke je u maju 2019. godine utvrdila da je vrijednost ulaganja 16 miliona KM, umjesto knjiženih 24,2 miliona KM. Zaključili su da je dio dokumentacije zastario ili neadekvatan jer je iz vremena prije rata, dok je Bosna i Hercegovina planirala hidroelektranu drugačijeg tehničkog rješenja ili zato što nema dokaza o nastalim troškovima.

Zbog toga su u „Hidroelektranama na Drini“ morali korigovati podatke u knjigovodstvu, što je rezultiralo negativnim poslovnim rezultatom koji je utjecao na isplatu dividende akcionarima. Nakon toga je nastavljeno obezvređivanje ulaganja.

U martu 2021. godine napravljen je ugovor prema kojem će ERS platiti zavisnom preduzeću 9,4 miliona KM priznatih troškova: odmah 611.853 KM za koncesionu naknadu te 8,8 miliona KM za troškove eksproprijacije nekretnina u deset godišnjih rata. Prva rata od 876.212 KM uplaćena je u februaru 2025. godine, druga u februaru 2026. godine, dok će ostalih osam biti isplaćene do 2034. godine.

Direktor Perišić nije pristao razgovarati sa novinarima CIN-a o ovoj temi. „Ne bismo iznosili mišljenje o iznosu obezvređenja niti dovodili u pitanje stručnost osoba zaduženih za ovaj posao“, naveo je u dopisu. Dostavio je kopije ugovora i naveo da isplata preostalog priznatog ulaganja „Hidroelektrane na Drini“ još nije ugovorena te da su rok i dinamika isplate „stvar poslovne politike“ između njihovog preduzeća i ERS-a.

Dogovor na srpskom, arbitraža na engleskom

Kada je ostao sam u poslu izgradnje tri hidroelektrane, ERS je nastavio raditi na objedinjavanju projekta „Gornja Drina“. U februaru 2019. godine dobio je koncesiona prava za izgradnju hidroelektrana „Foča“ i „Paunci“, koja je platio 2,3 miliona KM. I u ovim ugovorima je navedena mogućnost prenosa koncesionih prava na finansijera, uz odobrenje Vlade Republike Srpske.

Izgradnja je bila predviđena do 2025. godine, a korištenje hidroelektrana do februara 2069. godine. Cijeli projekat je procijenjen na oko pola milijarde maraka.

Izgradnja sve tri hidroelektrane potom je objedinjena kroz jedno koncesiono preduzeće koje je nastavilo poslovati pod imenom „Hidroelektroenergetski sistem (HES) Gornja Drina“ d.o.o. Foča. Osnivački udio ERS-a u ovom koncesionom preduzeću iznosi 42,7 miliona KM. Osim novčane uplate od 5,7 miliona KM, u osnivački kapital su unijeli i poslovnu zgradu u Foči, vrijednu oko 684 hiljade KM, te nematerijalna ulaganja među kojima su tehnička dokumentacija i koncesiona prava, vrijednosti 36,3 miliona KM.

Sredinom 2020. godine, „Elektroprivreda Srbije“ je u koncesiono preduzeće ušla bez javnog poziva. Uplativši 44,5 miliona KM u osnivački kapital, preuzela je 51 posto vlasništva u „HES Gornja Drina“. Elektroprivrede iz Republike Srpske i Srbije su ugovorile da će „društvo obavljati registrovane djelatnosti isključivo radi sticanja dobiti“ i „neće biti u obavezi da zadovoljava javne potrebe“. Utvrdile su da je vlasnička struktura fiksna, ali se udjeli mogu prenijeti i trećim licima nakon puštanja elektrana u rad te da se koncesiona prava mogu založiti kod finansijera, uz odobrenje Vlade Republike Srpske i saglasnost Komisije za koncesije Republike Srpske.

Ugovoreno je da će dobit dijeliti najmanje jednom godišnje, a eventualne sporove rješavati arbitražom pred Međunarodnom trgovinskom komorom u Beču.

Polaganje kamena temeljca u maju 2021. godine trebalo je ozvaničiti početak gradnje prve hidroelektrane „Buk Bijela“. Tadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da je riječ o projektu koji otvara mnoga vrata i mnoge opcije. „Ja se nadam da je ovo jedan novi početak u odnosima, ne samo RS-a i Srbije nego u regionu“, naglasila je Brnabić.

Tadašnji premijer Republike Srpske Radovan Višković najavio je zajedničku investiciju od oko 440 miliona KM, što je 47 miliona KM više od dogovorenog iznosa u koncesionom ugovoru. „Budite sigurni i upamtite ovaj dan da je ovo istorija“, rekao je Višković.

Image

U Elektroprivredi Republike Srpske ignorišu dopise CIN-a za razgovor, dok su iz EPS-a dopisom odgovorili da ne planiraju prenositi svoj udio te da je projekat još u postupku pripreme – i dalje bez ugovorenih kredita i bez utvrđene vrijednosti ulaganja. Učesnici posla ne žele govoriti o ovoj investiciji iako su je predstavljali kao veliki uspjeh vlasti, a detalje nemaju ni u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Poslanik Partije demokratskog progresa Bojan Kresojević izrazio je kritiku prema Savezu nezavisnih socijaldemokrata i njihovim koalicionim partnerima čiji kadrovi vode ovaj projekat i slične njemu. „Ako to rade na ispravan način, trebali bi biti ponosni. Onda bi u Narodnoj skupštini oni željeli i nametali to kao temu dnevnog reda jer bi to bio način da povećaju svoj politički rejting, ali, očigledno, da je realnost malo drugačija“, rekao je Kresojević za CIN.

Iako su, prema koncesionim ugovorima, hidroelektrane već trebale biti izgrađene, gradnja nije ni počela. Aneksi iz 2025. godine produžili su rokove, ali resorno Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske odbija dati dokumente o tome, a zahtjeve za razgovore ignoriše.

Damjan Ožegović iz „Transparency International Bosne i Hercegovine“ upozorava da je takva netransparentnost neprihvatljiva jer brojni primjeri pokazuju da su pojedinci dobijali koncesije za simboličnu naknadu, a potom ih preprodavali za milionske iznose bez ikakve koristi za društvo. „Svi moramo da znamo ko to kopa naše rude, ko pretvara rijeke u male hidrocentrale i ko uništava životnu sredinu, a šta imamo od toga“, ističe Ožegović.

Ekološka udruženja također imaju primjedbe na ovaj projekat, tvrdeći da će izgradnja hidroelektrana na Gornjoj Drini negativno utjecati na životnu sredinu, posebno zbog akumulacijskih jezera koja će potopiti to područje. Na sudu osporavaju dozvole za gradnju. Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banje Luke naglašava da je izgradnja nemoguća bez negativnog utjecaja na klimu, životinjski svijet i turizam tog kraja. Akumulacija bi ugrozila mladicu, endemsku vrstu ribe, a uzgoj u ribogojilištima i poribljavanje, smatra on, nije prihvatljivo rješenje.

„Naši pokazatelji nam govore da mi takav objekat takvog tipa uopšte nemamo u našoj zemlji, a sa druge strane, to jako utiče na genetički materijal vrste“, dodaje Topić.

Predstavnici vlasti na državnom nivou također imaju primjedbe na ovaj projekat, smatrajući da je Drina državna imovina, pa samim tim entitetska vlada nema nadležnost za dodjelu koncesije na tom području. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naložio Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine da riješi sporna pitanja, ali se to još nije dogodilo.

Plan Crne Gore i BiH

Bosna i Hercegovina i Crna Gora su još sedamdesetih godina planirale izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela – visoka“ u Foči. Radilo se na eksproprijaciji zemljišta i izradi dokumentacije kad su nastali problemi zbog mogućeg negativnog utjecaja na rijeku Taru. Crna Gora se poslije povukla iz projekta.

Nakon rata u BiH „Elektroprivreda Republike Srpske“ propituje mogućnosti izgradnje hidroelektrane na nešto nižoj koti nadmorske visine što bi, navodno, spriječilo negativan utjecaj na ekologiju u Crnoj Gori. Vlada RS-a 2010. odlučuje da je izgradnja četiri hidroelektrane na Gornjoj Drini od javnog interesa. Koncesija nije data samo za četvrtu – hidroelektranu „Sutjeska“.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad