Odlukom Vlade RS-a, višegradsko preduzeće „Hidroelektrane na Drini“ ustupilo je Elektroprivredi iz Srbije svoje mjesto u projektu izgradnje hidroelektrana na Gornjoj Drini, ali za dosadašnja ulaganja još nisu obeštećeni (Foto: CIN)
Direktor Perišić je odgovorio da je na prodaji samo osnivački udio u koncesionom preduzeću, a da će se sa ERS-om naknadno razgovarati o nadoknadi ostalih troškova. "Projekti, objekti, upravna zgrada u Foči nisu prebačeni na koncesiono preduzeće", rekao je Perišić.
Dvije odluke Vlade
Vlada RS-a je tokom 2019. godine donijela dvije odluke koje su teško opteretile poslovanje preduzeća „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada čiji je većinski vlasnik. Prvom su izašli iz projekta izgradnje hidroelektrana na Drini bez adekvatnog obeštećenja za uloženi novac, a potom kupili koncesiono preduzeće Hidroelektrana „Bistrica“ iz Foče za 20,7 miliona KM.
Riječ je o preduzeću sa osnivačkim kapitalom od 10,2 miliona KM koje je poslovalo sa gubitkom. Tako su preuzeli koncesione ugovore za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici i jednu na Janjini čiji su ugovoreni rokovi istekli bez izgrađenog objekta.
Nezadovoljstvo akcionara nije spriječilo prodaju, jer je Vlada RS-a bila odlučna u svojim planovima. U aprilu 2019. godine zaključen je ugovor prema kojem su "Hidroelektrane na Drini" prodale suvlasništvo u koncesionom preduzeću po najavljenoj cijeni, a ERS se obavezao platiti i ostale troškove nakon nezavisne procjene te vrijednosti.
Ta procjena je bila novi udarac za višegradsko preduzeće. Revizorska kuća "Deloitte" iz Banje Luke je u maju 2019. godine utvrdila da je vrijednost ulaganja 16 umjesto knjiženih 24,2 miliona KM. Zaključili su da je dio dokumentacije zastario ili neadekvatan jer je iz vremena prije rata, dok je Bosna i Hercegovina planirala hidroelektranu drugačijeg tehničkog rješenja ili zato što nema dokaza o nastalim troškovima.
Zbog toga su u "Hidroelektranama na Drini" morali korigovati podatke u knjigovodstvu, što je rezultiralo negativnim poslovnim rezultatom koji je utjecao na isplatu dividende akcionarima. Nakon toga je nastavljeno obezvređivanje ulaganja.
U martu 2021. godine napravljen je ugovor prema kojem će ERS platiti zavisnom preduzeću 9,4 miliona KM priznatih troškova: odmah 611.853 KM za koncesionu naknadu te 8,8 miliona KM za troškove eksproprijacije nekretnina u deset godišnjih rata. Prva rata od 876.212 KM uplaćena je u februaru 2025, druga u februaru 2026, dok će ostalih osam biti isplaćene do 2034. godine.
Direktor Perišić nije pristao razgovarati s novinarima CIN-a o ovoj temi. "Ne bismo iznosili mišljenje o iznosu obezvređenja niti dovodili u pitanje stručnost osoba zaduženih za ovaj posao", naveo je u dopisu. Dostavio je kopije ugovora i naveo da isplata preostalog priznatog ulaganja "Hidroelektrane na Drini" još nije ugovorena te da su rok i dinamika isplate "stvar poslovne politike" između njihovog preduzeća i ERS-a.
Dogovor na srpskom, arbitraža na engleskom
Kada je ostao sam u poslu izgradnje tri hidroelektrane, ERS je nastavio raditi na objedinjavanju projekta "Gornja Drina". U februaru 2019. godine dobio je koncesiona prava za izgradnju hidroelektrana "Foča" i "Paunci", koju je platio 2,3 miliona KM. I u ovim ugovorima je navedena mogućnost prenosa koncesionih prava na finansijera, uz odobrenje Vlade RS-a.
Izgradnja je bila predviđena do 2025. godine, a korištenje hidroelektrana do februara 2069. godine. Cijeli projekat je procijenjen na oko pola milijarde maraka. Izgradnja sve tri hidroelektrane potom je objedinjena kroz jedno koncesiono preduzeće koje je nastavilo poslovati pod imenom "Hidroelektroenergetski sistem (HES) Gornja Drina" d.o.o. Foča.
Osnivački udio ERS-a u ovom koncesionom preduzeću iznosi 42,7 miliona KM. Osim novčane uplate od 5,7 miliona KM, u osnivački kapital su unijeli i poslovnu zgradu u Foči, vrijednu oko 684 hiljade KM, te nematerijalna ulaganja među kojima su tehnička dokumentacija i koncesiona prava, vrijednosti 36,3 miliona KM.
Sredinom 2020. godine, "Elektroprivreda Srbije" je u koncesiono preduzeće ušla bez javnog poziva. Uplativši 44,5 miliona KM u osnivački kapital, preuzela je 51 posto vlasništva u "HES Gornja Drina".
Elektroprivrede iz RS-a i Srbije su ugovorile da "društvo će obavljati registrovane djelatnosti isključivo radi sticanja dobiti" i "neće biti u obavezi da zadovoljava javne potrebe". Utvrdile su da je vlasnička struktura fiksna, ali se udjeli mogu prenijeti i trećim licima nakon puštanja elektrana u rad, te da se koncesiona prava mogu založiti kod finansijera, uz odobrenje Vlade RS-a i saglasnost Komisije za koncesije Republike Srpske.
Ugovoreno je da će dobit dijeliti najmanje jednom godišnje, a eventualne sporove rješavati arbitražom pred Međunarodnom trgovinskom komorom u Beču.
Polaganje kamena temeljca u maju 2021. godine trebalo je ozvaničiti početak gradnje prve u nizu hidroelektrana "Buk Bijela". Tadašnja premijerka Srbije, Ana Brnabić, izjavila je da je riječ o projektu koji otvara mnoga vrata i mnoge opcije. "Ja se nadam da je ovo jedan novi početak u odnosima, ne samo RS-a i Srbije nego u regionu."
Tadašnji premijer RS-a, Radovan Višković, najavio je zajedničku investiciju od oko 440 miliona KM, što je oko 47 miliona KM više od dogovorenog iznosa u koncesionom ugovoru. "Budite sigurni i upamtite ovaj dan da je ovo istorija", rekao je Višković.