Unsko-sanski kanton (USK) u četiri godine smanjio je broj stanovnika za 5.853, pokazuju procjene Federalnog zavoda za statistiku. Sredinom 2021. godine USK je imao 264.248 stanovnika, dok je sredinom 2025. taj broj iznosio 258.395. To predstavlja pad od približno 2,2 posto.
U odnosu na 2024. godinu, kada je procijenjeno da je u kantonu živjelo 259.586 stanovnika, broj se za godinu dana smanjio za 1.191. Na ukupna demografska kretanja uticali su i prirodni pad i migracije, pri čemu su tokom 2025. najizraženiji migracijski gubici evidentirani među osobama od 20 do 39 godina.
Prirodni pad i dalje prisutan
Prema podacima iz biltena „Demografska statistika 2025“, u Unsko-sanskom kantonu tokom 2025. godine rođeno je 1.399 djece, dok su umrle 2.143 osobe. Negativni prirodni priraštaj iznosio je 744, odnosno toliko je više osoba umrlo nego što je rođeno.
Broj živorođene djece bio je veći nego 2024. godine, kada ih je registrirano 1.335. Istovremeno, povećan je i broj umrlih, sa 2.097 na 2.143. Zbog toga je negativni prirodni priraštaj smanjen sa 762 na 744, ali se ukupna demografska slika nije značajnije promijenila.
Broj umrlih bio je veći od broja rođenih i ranijih godina. Negativni prirodni priraštaj iznosio je 1.409 tokom 2021, zatim 844 godinu kasnije, dok je 2023. godine iznosio 753.
Migracijski saldo minus 480
Podaci iz biltena „Migracije stanovništva 2025“ pokazuju da se u USK tokom 2025. doselilo 1.887 osoba, dok su se 2.367 osobe odselile. Migracijski saldo bio je negativan i iznosio je minus 480.
Među osobama koje su doselile, njih 1.419 stiglo je iz drugih dijelova Federacije BiH, 452 iz Republike Srpske, a 16 iz Brčko distrikta. Od ukupnog broja odseljenih, 1.552 osobe preselile su u druge dijelove Federacije BiH, 341 u Republiku Srpsku, a deset u Brčko distrikt. Odlazak u inozemstvo registriran je za 464 osobe.
Najveći migracijski gubici zabilježeni su među stanovništvom u dobi od 20 do 39 godina. U tim dobnim grupama broj odseljenih bio je veći od broja doseljenih za ukupno 313 osoba. U grupi od 20 do 24 godine saldo je iznosio minus 54, među osobama od 25 do 29 godina minus 129, od 30 do 34 godine minus 61, a od 35 do 39 godina minus 69.
Razlika je zabilježena i prema spolu. Iz kantona su se tokom 2025. odselile 1.474 žene i 893 muškarca. Među doseljenima je također bilo više žena, njih 1.236, dok je muškaraca bilo 651.
Slovenija i Austrija najčešća odredišta
Od 464 registrirana odlaska iz USK u inozemstvo, najviše ih se odnosilo na Sloveniju, 232, i Austriju, 191. Prema Hrvatskoj su evidentirana 24 odlaska, prema Srbiji osam, Njemačkoj sedam, a po jedan odlazak prema Nizozemskoj i Japanu.
USK je učestvovao s 31,6 posto u ukupnom broju registriranih odlazaka u inozemstvo iz Federacije BiH. Na nivou Federacije tokom 2025. godine evidentirano je 1.470 takvih odlazaka, što znači da se gotovo svaki treći registrirani odlazak odnosio na Unsko-sanski kanton.
Velika Kladuša s najvećim negativnim saldom
Većina gradova i općina u kantonu imala je negativan migracijski saldo. Najveća razlika između broja odseljenih i doseljenih zabilježena je u Velikoj Kladuši, gdje je saldo iznosio minus 197. Slijede Bosanska Krupa sa minus 123 i Cazin sa minus 87.
Negativan saldo imali su i Ključ, minus 44, Bužim, minus 37, te Bosanski Petrovac, minus tri. U Bihaću je broj doseljenih i odseljenih bio isti, po 442 osobe. Sanski Most bio je jedina lokalna zajednica u kantonu s pozitivnim migracijskim saldom, koji je iznosio 11 osoba.
Registrirani odlasci ne obuhvataju ukupno iseljavanje
Federalni zavod za statistiku podatke o migracijama zasniva na evidencijama prebivališta i boravišta koje vodi Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Obuhvaćene su promjene prebivališta i boravišta između općina, gradova i država, dok promjene adrese unutar istog naseljenog mjesta nisu uključene.
Podaci o odlascima u inozemstvo za 2025. odnose se samo na građane koji su odlazak prijavili nadležnom organu. Zbog toga broj registriranih odlazaka ne pokazuje ukupan broj građana koji su napustili kanton ili zemlju.
Ipak, evidentirani podaci pokazuju da USK stanovništvo gubi po dva osnova: broj umrlih veći je od broja rođenih, dok broj odseljenih premašuje broj doseljenih. Bilteni Federalnog zavoda za statistiku „Demografska statistika 2025“ i „Migracije stanovništva 2025“ sadrže navedene podatke.