Smanjenje broja stabala u Sarajevu izaziva zabrinutost među građanima, stručnjacima i ekološkim udruženjima, posebno u kontekstu sve izraženijih posljedica ekstremnih temperatura. Stručnjaci upozoravaju da se grad suočava s gubitkom vrijednog urbanog zelenila.
Profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe da su asfaltirane površine već ozbiljno nadmašile zelene, dok se istovremeno nastavlja s uklanjanjem odraslih stabala.
“Drveća već ima malo, nedovoljno za ovoliki grad. Poremećen je odnos asfaltnih i površina pod drvećem. Mnogi u gradu ne vole drveće i lično traže da se ukloni pa im načelnici općina izlaze u susret. Kažu, prlja grad”, kazao je Ballian. Upozorava da Sarajevo zbog manjka drveća postaje sve toplije.
Nova stabla sade usred velikih vrućina
Ballian naglašava da nije samo sječa problem; nove sadnice se sade u periodu kada imaju minimalne šanse za opstanak zbog visokih temperatura.
“Sadnju na ovakvim vrućinama niko normalan i obrazovan ne radi. Zalijevanje je u ovom slučaju beskorisno”, upozorio je Ballian.
Preporučuje da se sadnja mladih stabala obavlja tek nakon oktobra.
Također, kritikovao je praksu postavljanja drveća u žardinjere bez adekvatnog sistema održavanja.
“Na Zapadu postoje cijele zelene terase i krovovi, ali se u tom slučaju zelenilo mora stručno održavati. Mi ga samo posadimo i zaboravimo na drveće i druge biljke”, rekao je.
Kao primjer naveo je nekadašnju zelenu fasadu u Titovoj ulici, koja je, kako kaže, napravljena bez adekvatnog sistema za zalijevanje, pa se ubrzo osušila.
“Sijeku se zdrava stabla na zahtjev stanara”
Ballian također ističe da veliki broj posječenih stabala, prema njegovoj procjeni, nije morao biti uklonjen.
“Tako je jedna stanovnica tražila da se stablo posječe jer ne vidi svoj automobil na parkiralištu. Drugi traže da se posiječe jer im pravi hlad, a sada kukaju da je prevruće. Tako od ukupno posječenih stabala možda 20 posto ima opravdanje za sječu iz zdravstvenih razloga, ostalo je nepotrebno”, izjavio je Ballian za Fenu.
Na pitanje o intenziviranju sječe stabala, Ballian nema konkretan odgovor.
“Izgleda da su izbori pa drveće smeta da se urade neki projekti i stekne naklonost birača”, kazao je.
Istovremeno, naglašava da Šumarski fakultet ima stručnjake i opremu za pregled stabala i procjenu njihovog zdravstvenog stanja.
“Zovu nas iz Zagreba, Beograda, Mostara, Bijeljine, ali najmanje iz Sarajeva”, rekao je Ballian.
Eko-akcija: Odrasla stabla nemaju zamjenu
Udruženje “Eko-akcija” upozorava na smanjenje broja visokih stabala u Sarajevu, naglašavajući njihovu važnost u borbi protiv ekstremnih vrućina, zagađenja zraka i bujičnih poplava.
“Odraslo drveće je ključno za ublažavanje posljedica zagađenja, betoniranja i ljetnih vrelina, a ne može ga zamijeniti bilo kakvo novo drveće”, poručuju iz Eko-akcije.
Oni ukazuju na neujednačene propise koji se odnose na održavanje stabala, zbog čega su općine donijele vlastite odluke o sječi i potkresivanju.
Ove odluke se razlikuju po kriterijima za uklanjanje stabala, sastavu komisija koje odlučuju o zahtjevima, procedurama izdavanja odobrenja, kao i stepenu uključenosti građana u proces odlučivanja.
Građani za sječu često saznaju tek kada ostane panj
Iz Eko-akcije kritikuju nedostatak transparentnosti u procesu donošenja odluka o sječi stabala.
“Za planiranu sječu stanovništvo najčešće sazna nakon što se ona već desi, kada umjesto dobro poznate razgranate krošnje pred svojom zgradom ili u omiljenom parku zateknu – panj”, navode iz udruženja.
Smatraju da se visoka stabla uklanjaju bez dovoljno informacija za javnost i bez uključivanja stanovnika u proces odlučivanja.
“Obaranje visokih stabala dešava se gotovo skriveno, bez transparentnosti u procesu donošenja odluka i bez ulaganja minimuma napora da se ljudi iz susjedstva uključe u taj proces”, upozoravaju.
Iz Eko-akcije dodaju da se situacija dodatno pogoršala u posljednjim mjesecima, ocjenjujući da se u Sarajevu vodi “pravi rat općinskih administracija predvođenih njihovim načelnicima protiv visokog drveća u gradu”.
U svjetlu sve češćih toplotnih valova, očuvanje odraslih stabala postaje ključno pitanje za grad. Stručnjaci naglašavaju da postojeće krošnje igraju vitalnu ulogu u pružanju hlada i ublažavanju zagrijavanja urbanih površina, dok mladim sadnicama trebaju godine da bi mogle preuzeti sličnu ulogu.
