Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine izjavilo je da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija o izazivanju mržnje ili veličanju osuđenih ratnih zločinaca nakon smrti Ratka Mladića, koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini. Međutim, pravni stručnjaci ističu da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi mogli postupati u ovim slučajevima.
Na upit Detektora, iz Tužilaštva BiH su odgovorili da od kraja augusta nisu zaprimili nijedan izvještaj o krivičnim djelima izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, osim prijava koje su dostavili predstavnici političkih stranaka i građani. "Zaprimljeno je više prijava i nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim", navodi se u odgovoru.
Sve prijave koje su zaprimljene bit će analizirane od strane postupajućih tužilaca, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i drugih policijskih agencija, a rezultati će biti objavljeni "javnost biti obaviještena naknadno".
SIPA i FUP zaprimili prijave
Iz SIPA-e su potvrdili da su zaprimili veći broj prijava, ali da će tačan broj biti poznat tek na kraju izvještajnog perioda. "Agencija postupa po zahtjevima i naredbama nadležnog tužilaštva, najčešće Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojem nakon provedenih mjera i radnji dostavlja izvještaj", kazali su iz SIPA-e.
Federalna uprava policije također je potvrdila da su zaprimili više prijava građana za veličanje pravosnažno osuđenih lica i negiranje genocida, te da se po njima postupa po nalogu nadležnog tužilaštva. Na upit o zaprimljenim prijavama za izazivanje mržnje veličanjem osuđenih ratnih zločinaca, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) do trenutka objave nije odgovorilo.
Ranija istraživanja su pokazala da tužilaštva u BiH godinama ističu kako im policijske agencije ne dostavljaju izvještaje za predmete korupcije.
“Tužilaštvu ne treba izvještaj policije”
Nekadašnji istražilac Državnog tužilaštva Ramiz Huremagić je za Detektor izjavio da stav Tužilaštva o nedostatku izvještaja pokazuje koliko se pravosuđe otuđilo od građana i društva. "Tužilaštvo javnost BiH i njene građane smatra apsolutnim analfabetama. Nismo toliko nepismeni da ne znamo da Tužilaštvu ne treba izvještaj policije ako je o postojanju osnova sumnje za neko krivično djelo iz svoje nadležnosti saznalo na neki drugi način. A očito, u ovom slučaju jeste jer postoje hiljade i hiljade prijava građana o počinjenju ovog djela", rekao je Huremagić.
Prema njegovim riječima, odgovornost više ne stanuje u Tužilaštvu, dok rezultata nema. "Naprosto, Tužilaštvo BiH je odavno brod bez kormilara i morskim miljama daleko od svoje prave svrhe i uloge, žeton i igrač u raznim (političkim) potkusurivanjima i prepucavanjima, te institucija čije bi se i samo postojanje moglo dovesti u pitanje kada bi se isključivo gledao omjer uloženog i dobivenog, odnosno pitanje same vrijednosti onoga što Tužilaštvo (ne) pruža građanima za njihov novac", objasnio je Huremagić.
Advokat Esad Fejzagić je istakao da tužioci Tužilaštva BiH imaju veliki broj predmeta s poznatim počiniocem, ali da je važno biti realan. "Tužilac je čovjek koji učestvuje u javnom životu, čita novine i medije prati, tako da ne mora imati policijski izvještaj", dodao je Fejzagić.
Šta propisuje zakon
Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa da se prijava za krivično djelo može podnijeti ovlaštenoj službenoj osobi, koja je potom dostavlja tužiocu. Tužilac je, prema istom zakonu, dužan, odmah nakon što sazna za postojanje osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo, preduzeti potrebne mjere za njegovo otkrivanje i provođenje istrage, pronalaženje osumnjičenog, te rukovoditi istragom i nadzirati rad ovlaštenih službenih lica.
Više od 4.000 prijava za četiri dana
Prema izvještaju platforme “Registar 145a”, koja se bavi zakonskim prijavljivanjem negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, smrt Ratka Mladića izazvala je značajan talas veličanja ovog osuđenog ratnog zločinca u javnom prostoru BiH. "U samo četiri dana, od 27. do 30. 9. 2026. godine, verifikovana su 73 predmeta, a Registar je zaprimio 4.385 prijava – gotovo dvostruko više u cijela prethodna 44 dana rada", ključni je nalaz izvještaja.
Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Haagu. Njegova sahrana održana je 7. septembra na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su i zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.
Nakon njegove smrti, u javnom prostoru zabilježeno je otvoreno veličanje Mladića kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, kao i organizaciju sahrane. Detektor je ranije izvještavao o veličanju Mladića, koje se manifestovalo kroz skupove, bakljade i isticanje njegovih fotografija, a sve to je preneseno na društvene mreže, uz objave koje od njega prave heroja.
