U Bosni i Hercegovini trenutno se odvija intenzivna borba za kontrolu nad Sudom BiH, a izvori bliski situaciji otkrivaju da se vodi strategija koja bi trebala dovesti Bošnjaka ili Bošnjakinju 'podobnu' Miloradu Dodiku na čelo ove institucije. Kako saznaje Raport, Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i saradnik Dodika, već je počeo s pripremama za kandidature koje bi uključivale njegove 'pulene' ili 'spavače' unutar Državnog suda.
Mogući kandidati Tegeltije i Dodika
Na čelu Tužilaštva BiH je Milanko Kajganić, dok Ministarstvo pravde predvodi Davor Bunoza iz HDZBiH. S obzirom na trenutnu situaciju, predsjedničko mjesto Suda BiH neupitno pripada Bošnjacima. U svjetlu toga, Dodik i Tegeltija su pokrenuli plan B kako bi pronašli sudiju bošnjačkog imena koji bi formalno ispunjavao ustavne zahtjeve, ali bi zapravo radio u njihovom interesu.
Operacija 'podobni Bošnjak' suočava se s izazovima, uključujući mogućnost da se na konkurs prijavi Minka Kreho, aktuelna v.d. predsjednica Suda BiH, koja je na toj poziciji od decembra 2023. godine nakon što je prethodni predsjednik Ranko Debevec suspendovan zbog hapšenja.
Kontrola nad pozicijom predsjednika Suda BiH ključna je za Dodika, jer ta pozicija omogućava uticaj na raspodjelu važnih predmeta, formiranje sudskih vijeća i raspoređivanje sudija. Ova moć omogućava predsjedniku da usmjeri ili uguši pravne procese protiv visokih državnih funkcionera, čime se osigurava imunitet od krivičnog gonjenja.
Prema izvorima, Tegeltija vodi ovu operaciju u dva pravca, uključujući aktiviranje kandidata koji su povezani s njegovim vladanjem pravosuđem od 2014. do 2020. godine. Jedan od potencijalnih kandidata je iskusni sudija iz Apelacionog odjeljenja, koji bi mogao proći kao stručnjak u očima javnosti.
Problemi s Minka Kreho
Alternativno, postoji plan za ambicioznu sutkinju koja je u Državni sud ušla tokom posljednjih konkursnih talasa. U oba slučaja, čini se da su to osobe koje nemaju hipoteke, ali se zapravo smatraju bliskim Tegeltiji. Nasuprot njima, dio pravosuđa se nada da će se na konkurs prijaviti Minka Kreho, koja uživa reputaciju autonomne figure unutar Suda BiH.
Jedina nejasnoća koja se postavlja je zašto Kreho nije razjasnila sve nedoumice u vezi s pravosudnim tretmanom Milorada Dodika i drugih osumnjičenih. Izvori navode da bi njena prijava na konkurs mogla predstavljati značajnu prepreku za Dodika i Tegeltiju, jer njeno znanje i iskustvo nadmašuju one sudija koji bi bili po volji Dodiku.
Glasanje u VSTV-u
Međutim, situacija ostaje rizična, jer sposobnosti kandidata često mogu biti potisnute zbog političkih pritisaka. U VSTV-u će biti potrebno osigurati većinu od osam glasova za novog predsjednika Suda BiH, a trenutni sastav uključuje šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jednog člana iz reda Ostalih.
Dodik i Tegeltija se oslanjaju na podršku članova VSTV-a iz RS, a takođe računaju na glasove iz hrvatskog korpusa. Njihov cilj je osigurati osam glasova, što bi im omogućilo da postignu željeni ishod.
U narednim sedmicama, članovi VSTV-a suočit će se s velikim pritiscima, a izbor novog predsjednika Suda BiH predstavljaće test za Tegeltijin sistem i njegovu sposobnost da zadrži uticaj unutar pravosudnog sistema.
Za izbor predsjednika Suda BiH mogu se prijaviti isključivo kandidati koji su već sudije Suda BiH.
Apsurdna politika u pravosuđu
Da bi se razumjela trenutna situacija, važno je prisjetiti se kako je Ranko Debevec postao predsjednik Suda BiH u decembru 2016. godine. Tada je fotelja trebala pripasti Bošnjaku, a favorit je bio sudija Izo Tankić. Međutim, Tegeltija je izabrao Debevca, koji je pravno eliminisao bošnjačkog kandidata, čime je Tegeltija učvrstio svoju kontrolu nad Sudom.
Debevec je ponovo izabran u januaru 2023. godine kao jedini kandidat, a nedostatak protivkandidata bio je rezultat političkog dogovora i atmosfere straha unutar Suda BiH. Ove činjenice naglašavaju potrebu za transparentnim izborom novog predsjednika Suda BiH kako bi se spriječile 'prljave igre' koje bi mogle dovesti do imenovanja kandidata bliskih Miloradu Dodiku.
