Tužilaštvo BiH nije zaprimilo policijske izvještaje o veličanju ratnih zločinaca nakon smrti Ratka Mladića, iako je registrovano više od 4.000 prijava građana u četiri dana.
Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, izjavila je da su reakcije na smrt Ratka Mladića nanijele stvarnu štetu preživjelima i procesu društvenog iscjeljenja.
Memorijalni centar Srebrenica je 7. septembra podnio prijavu protiv Fudbalskog saveza Srbije zbog nedostatka disciplinske akcije nakon 180. derbija, gdje je prikazan lik Ratka Mladića.
Sahrana Ratka Mladića u Beogradu izazvala je kritike iz BiH i Evrope, dok je lider HDZ BiH Dragan Čović ostao nijem i nije osudio veličanje ratnog zločinca.
Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, otkazala je posjetu Beogradu zbog veličanja Ratka Mladića, ističući da je to neprihvatljivo za vrijednosti Evropske unije.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, najavio je mogućnost mjera reciprociteta nakon što je Elmedin Konaković 8. septembra proglasio dvojicu diplomata iz Srbije nepoželjnim.
Kaja Kallas, visoka predstavnica EU, kritikovala je veličanje Ratka Mladića tokom njegove sahrane u Beogradu, naglašavajući da takvi događaji nemaju mjesto u Evropi.
Ured visokog predstavnika izjavio je da budućnost BiH ne može biti zasnovana na veličanju Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, koji je preminuo 27. augusta 2023. u Hagu.
Bosna i Hercegovina može tužiti Srbiju za ratnu štetu nakon smrti Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, izjavio je Nenad Čanak, ističući da je to dokaz agresije Srbije.
Više od tri decenije nakon osnivanja Haškog tribunala, pitanje pravde za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i dalje nadilazi sudnice i presude. Slučaj Ratka Mladića pokazuje koliko međunarodno pravo može utvrditi odgovornost i činjenice, ali i koliko teško društva prihvataju vlastitu prošlost. Između pravosnažnih presuda, sjećanja žrtava i pokušaja glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca ostaje pitanje: može li pravda zaista biti potpuna bez društvenog suočavanja s onim što se dogodilo?
