Krajina

Svjetski dan dijabetesa 14. novembra podiže svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti

Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. novembra s ciljem podizanja svijesti o ovoj hroničnoj bolesti koja uključuje dijabetes tipa 1, tipa 2 i gestacijski dijabetes, te važnosti prevencije i pravovremenog liječenja zbog rizika od ozbiljnih komplikacija.

Svjetski dan dijabetesa 14. novembra podiže svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti
Podijeli

Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. novembra kako bi se ukazalo na ovu hroničnu bolest, njene moguće posljedice i značaj prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja.

Dijabetes ili šećerna bolest je hronično metaboličko oboljenje koje se prepoznaje po povišenom nivou šećera, odnosno glukoze, u krvi. Nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada organizam ne može pravilno koristiti proizvedeni inzulin, hormon koji omogućava da glukoza uđe u ćelije i posluži kao izvor energije.

Postoji više oblika bolesti. Dijabetes tipa 1 nastaje kada imunološki sistem uništava ćelije gušterače koje proizvode inzulin, zbog čega osobe s tim oblikom zahtijevaju doživotnu terapiju inzulinom.

Dijabetes tipa 2 je najčešći oblik dijabetesa. Pojavljuje se kada organizam ne koristi pravilno inzulin ili ga ne proizvodi u dovoljnoj količini, a na njegov razvoj mogu utjecati nasljedni faktori, prekomjerna tjelesna težina i nedovoljna fizička aktivnost.

Gestacijski dijabetes javlja se tokom trudnoće i zahtijeva praćenje i odgovarajuću kontrolu zbog mogućih posljedica za majku i dijete.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju pojačanu žeđ i suhoću usta, učestalo mokrenje, pojačanu glad, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, umor, slabost i iscrpljenost, zamagljen vid te sporije zarastanje rana.

Dijabetes tipa 2 može dugo biti prisutan bez jasno izraženih simptoma, pa su preventivni pregledi i kontrola nivoa šećera u krvi važni za njegovo pravovremeno otkrivanje.

Zdrave životne navike važne su za prevenciju dijabetesa tipa 2 i kontrolu bolesti. One podrazumijevaju uravnoteženu i raznovrsnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, kontrole nivoa šećera u krvi te pridržavanje preporuka ljekara i propisane terapije.

Nekontrolisan dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija, među kojima su bolesti srca i krvnih sudova, oštećenja bubrega, vida i nerava. Pravovremeno otkrivanje, odgovarajuća terapija i kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja mogu smanjiti rizik od komplikacija i doprinijeti očuvanju kvaliteta života.

Simptome ne treba zanemarivati, a zdravstvene kontrole ne treba odgađati.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad