Dodikova najava i Stanivukovićevo kolebanje
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, o mogućem približavanju PSS-a SNSD-u govorio je u programu RTRS-a u nedjelju. Na pitanje da li će se PSS pridružiti SNSD-u kako bi većina u Narodnoj skupštini RS dostigla dvotrećinski nivo, Dodik je rekao: 'Stanivuković uskoro neće biti ni druga partija nego treća. Ja ne molim nikoga, onaj ko ostane mimo dvije trećine, on je marginalan'.
Izvori Raporta navode da ta izjava sada dobija konkretniji politički kontekst. Ako pet poslanika napusti PSS, SDS bi imao 10 poslanika i zauzeo drugo mjesto, dok bi PSS pao na treću poziciju. Dodik je, prema tim navodima, svojom izjavom pokazao da je upoznat s mogućim prelascima i istovremeno ostavio Stanivukoviću prostor da se pridruži većini.
Na mogućnost ranijih dogovora ukazuju još dvije činjenice navedene u izvještaju. Dodik je u istoj emisiji rekao da je sa Stanivukovićem razgovarao 'prije izbora' i da su Stanivukovića 'podržali da deblokira neke procese u Banjoj Luci'. Drugi detalj odnosi se na raniju opciju prema kojoj bi PSS za delegata u Domu naroda PSBiH izabrao Nikolu Dronjka. On bi, prema tom scenariju, pratio dinamiku glasanja SNSD-a.
Prema tvrdnjama Raportovih izvora, Stanivuković je procijenio da bi takav potez dugoročno skupo platio i da ga na lokalnim izborima za dvije godine rezultatski 'ne bi bilo nigdje'. Zbog toga je odlučio ostati u opoziciji. Kako bi u to uvjerio birače, objelodanio je da će eventualne preletače iz PSS-a javno objaviti na već zakupljenim bilbordima u Banjoj Luci.
SDS između više kandidatura
Paralelno s dešavanjima u PSS-u, složena je i situacija u SDS-u. Unutar stranke postojala je ideja da kandidat za Dom naroda PSBiH bude Milan Aleksić, šef gradskog odbora SDS-a u Prnjavoru, koji je na proteklim izborima ostvario relativno dobar rezultat. O njegovoj kandidaturi trebalo je da se izjasne Predsjedništvo i Glavni odbor SDS-a.
Izvori Raporta tvrde da je, međutim, struja koju predvode Darko Babalj i trenutni predsjednik SDS-a Branko Blanuša pokrenula drugi proces. Babalj je najprije plasirao mogućnost vlastite kandidature kako bi ispitao raspoloženje i suzio prostor drugim kandidatima. Istovremeno je, prema navodima sagovornika, kandidatura ponuđena Mladenu Bosiću, ali ju je on odbio.
Prema tim informacijama, ključnu ulogu ima Blanuša, koji kontroliše trenutni sastav Predsjedništva SDS-a. On, kako se navodi, svjesno ne saziva Glavni odbor stranke, što je suprotno Statutu SDS-a, kako bi u posljednjem trenutku bio nametnut kao jedini zajednički kandidat SDS-a i preostalog dijela PSS-a.
Pred konstituisanje novog saziva i kasnije glasanje, navedena računica ide u korist SNSD-a. Sa koalicionim partnerima i pet novih glasova iz Kokezine grupacije, SNSD bi bez tijesne većine prešao kvotu potrebnu za četiri delegatska mjesta i preuzeo kontrolni paket na nivou države.
Preostalih 10 poslanika SDS-a i sedam poslanika koji su za sada lojalni Stanivukoviću, prema procjeni izvora, glasali bi zajedno za Branka Blanušu. Takav raspored rezultat je dogovora na relaciji Babalj–Stanivuković–Blanuša. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ranije je poručio da njegovi poslanici neće podržati Blanušu.
Opozicija u RS bi, prema toj projekciji, umjesto borbe za dva delegata na državnom nivou u Dom naroda PSBiH poslala Blanušu. Izvori tvrde da bi SNSD s njim vrlo lako upravljao, ocjenjujući da bi se takav odnos nastavio kao i do sada.