Današnja sjednica Gradskog vijeća Bihać predstavlja ključni trenutak u razmatranju imovinsko-pravnog statusa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Velhovu, koje je svečano otvoreno 5. jula 2017. godine, a čija je vrijednost iznosila 10,8 miliona eura. Odluka koja se razmatra mogla bi označiti početak preslagivanja političke većine u Bihaću, s obzirom na to da je već jednom podijelila vijećnike.
Na dnevnom redu je prijedlog odluke o knjiženju postrojenja u glavnu i pomoćnu knjigu osnovnih sredstava Grada Bihaća. Na prethodnoj sjednici, ovaj prijedlog nije dobio potrebnu podršku, a gradonačelnik Elvedin Sedić povukao je materijal s vanredne sjednice zbog nedostatka glasova.
U međuvremenu, otvoreni su razgovori o formiranju nove političke većine. Dosadašnja kombinacija POMAK-a, SBiH i SDP-a očigledno je poljuljana, a prema političkim informacijama, SDA bi mogla ući u većinu s POMAK-om i osigurati glasove potrebne za usvajanje odluke. Ova situacija može poslužiti kao prvi konkretan test novog političkog dogovora.
Od svečanog otvaranja do milionskog problema
Postrojenje u Velhovu, koje je predstavljeno kao jedan od najznačajnijih ekoloških projekata u historiji Bihaća, suočava se s problemima sanacije, slijeganja tla, oštećenja i neriješenih imovinskih odnosa. Ukupna vrijednost šireg projekta odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda iznosila je oko 25 miliona eura, a finansijski su ga podržali njemačka razvojna banka KfW, Evropska unija, Grad Bihać i drugi partneri.
Projektom je bila predviđena izgradnja približno 53 kilometra nove kanalizacione mreže, kao i proširenje i sanacija postojeće infrastrukture. Međutim, gotovo devet godina nakon otvaranja, Bihać se suočava s izazovima koji uključuju sanaciju postrojenja, a za koju se spominje iznos od oko 16,5 miliona KM.
Samo polovina stanovništva na kanalizacionoj mreži
Jedan od najvećih problema je to što postrojenje nikada nije dobilo funkcionalnu kanalizacionu mrežu koja bi obuhvatila cijeli grad. Prema podacima iz 2020. godine, na javnu kanalizacionu mrežu bilo je priključeno 9.616 domaćinstava, što odgovara oko 29.800 stanovnika ili približno 53 posto populacije Bihaća.
Oko 7.000 domaćinstava koristi septičke jame, dok je za približno 1.600 domaćinstava evidentirano direktno ispuštanje otpadnih voda u otvorene kanale i vodotoke. Ovi podaci jasno ukazuju na razmjere problema koji su postojali i godinama nakon otvaranja postrojenja.
Od 2017. do danas, cjelokupan sistem koji je trebao omogućiti prikupljanje otpadnih voda iz svih dijelova Bihaća i njihovo usmjeravanje na tretman u Velhovo nije realiziran.
Una i dalje plaća cijenu nedovršenog projekta
Gradonačelnik Elvedin Sedić upozorava da bi neusvajanje odluke o knjiženju moglo izazvati ekološku katastrofu. Njegova upozorenja o mogućim posljedicama prestanka rada postrojenja trebaju se ozbiljno shvatiti. Ipak, postavlja se pitanje da li ekološka katastrofa već odavno postoji, s obzirom na to da dio fekalnih voda iz bihaćkih domaćinstava i dalje završava u otvorenim kanalima, vodotocima i Uni.
Ne može se govoriti o potpunoj zaštiti rijeke dok značajan dio stanovništva nema odgovarajuću kanalizacionu infrastrukturu. Nije dovoljno imati prečistač ako do njega ne dolaze otpadne vode iz svih dijelova grada. Stoga knjiženje imovine, koliko god bilo važno, neće samo po sebi riješiti problem nedostatka kanalizacije.
Nova većina, stari problemi
Današnja sjednica može donijeti i politički rasplet. Ako SDA podrži prijedlog, a odluka dobije potrebnu većinu, to bi moglo biti prvo konkretno potvrđivanje novog političkog saveza s POMAK-om. Međutim, ostaje pitanje hoće li se nakon toga otvoriti suštinski problemi koje Bihać godinama ne uspijeva riješiti.
Pred vijećnicima su najmanje tri velika zadatka: riješiti vlasnički status postrojenja, osigurati novac za njegovu sanaciju i konačno dovršiti kanalizacioni sistem kako bi se na njega priključila domaćinstva koja to još nisu učinila.
Zato bi vijećnici danas, osim pitanja kome će se postrojenje knjižiti, trebali tražiti konkretne odgovore: koliko je kanalizacione mreže izgrađeno od 2017. godine, koliko je novih domaćinstava priključeno, koliko ih još nije obuhvaćeno sistemom i kada će se taj problem konačno riješiti.
Politička većina može se promijeniti jednim glasanjem, imovina se može knjižiti jednom odlukom, a milioni se mogu planirati novim kreditima. Međutim, Una neće postati čistija samo zato što su se vijećnici dogovorili oko vlasništva nad prečistačem.
Najveći poraz Bihaća ne bi bio da danas ponovo padne odluka o knjiženju postrojenja. Najveći poraz bio bi da se i nakon ove sjednice nastavi raspravljati o tome čije je postrojenje, dok se pitanje zbog kojeg je ono izgrađeno – da fekalije ne završavaju u Uni – i dalje ne rješava.
FOTO: Ilustracija/CH