Svijet SAD

Sjedinjene Američke Države 1. novembra 1952. detonirale prvu termonuklearnu bombu 'Ivy Mike' na atolu Enewetak, uz katastrofalne posljedice

SAD su 1. novembra 1952. testirale prvu termonuklearnu bombu "Ivy Mike" na atolu Enewetak, uništivši ostrvo Elugelab i otkrivši nove elemente, što je, prema izvještaju, ubrzalo sovjetski program.

Sjedinjene Američke Države 1. novembra 1952. detonirale prvu termonuklearnu bombu 'Ivy Mike' na atolu Enewetak, uz katastrofalne posljedice
Podijeli

Na pacifičkom atolu Enewetak, 1. novembra 1952. godine, Sjedinjene Američke Države su detonirale prvu termonuklearnu bombu pod nazivom "Ivy Mike". Ova eksplozija oslobodila je energiju od 10,4 megatona TNT-a, što je otprilike 700 puta jače od atomske bombe "Little Boy" koja je bačena na Hirošimu 1945. godine.

Test je označio ulazak u novu eru termonuklearne energije, značajno povećavajući tenzije tokom Hladnog rata. "Ivy Mike" nije bio standardno oružje, već masivni eksperimentalni uređaj, visok više od šest metara i težak 82 tone. Ovaj uređaj predstavljao je prvu praktičnu primjenu Teller-Ulamovog dizajna, revolucionarnog koncepta stepenaste fuzije koji su razvili fizičari Edward Teller i Stanislaw Ulam.

Dizajn se oslanjao na princip da primarna fisiona eksplozija stvara ekstremni pritisak i rendgensko zračenje, što je neophodno za kompresiju i paljenje sekundarnog fuzionog goriva. Uređaj, poznat kao "Kobasica", zahtijevao je kriogensku fabriku za održavanje tečnog deuterija na temperaturi blizu apsolutne nule.

Detonacija je izvršena tačno u 7:15 sati po lokalnom vremenu. U trenutku eksplozije, vatrena kugla prečnika većeg od pet kilometara podigla se u nebo, dok je oblak u obliku gljive dostigao visinu od preko 40 kilometara i širinu veću od 160 kilometara. Posljedice su bile katastrofalne; ostrvo Elugelab je potpuno uništeno, ostavljajući podvodni krater prečnika 1,9 kilometara i dubine preko 50 metara, dok su radioaktivni talog i prašina prekrili okolna ostrva i okean.

Osim vojnog efekta, test je doveo do značajnog naučnog otkrića. Analizom radioaktivnih ostataka, naučnici na čelu s Albertom Ghiorsom otkrili su dva nova hemijska elementa – ajnštajnij (atomski broj 99) i fermij (atomski broj 100), koja su nastala intenzivnim hvatanjem neutrona tokom eksplozije. Uspjeh testa "Ivy Mike" potvrdio je teorijska predviđanja američkih fizičara, a istovremeno je natjerao Sovjetski Savez da ubrza vlastiti termonuklearni program.

Samo nekoliko godina kasnije, obje supersile su uspjele miniaturizirati fuzioni dizajn, prilagođavajući ga za strateške bombardere i interkontinentalne balističke rakete, čime su stvorile arsenal sposoban za potpunu destrukciju planete.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad