Piše: Senadin Lavić
Političke strategije Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini jasno ukazuju na namjeru da se umjesto građanskog društva uspostavi etno-feudalni poredak koji favorizuje tri "konstitutivna naroda". Ovakav pristup, koji se manifestuje kroz zahtjeve za federalizacijom i etničkom teritorijalizacijom, predstavlja prijetnju funkcionalnosti države. HDZ iz Zagreba insistira na principu konstitutivnosti, što dodatno komplikuje političku situaciju. Ove poruke dolaze u trenutku kada se čini da se domaća politika suočava s izazovima koje postavljaju susjedne zemlje, koje ne priznaju bosanskohercegovačku nacionalnost i političko jedinstvo. U tom kontekstu, lokalni akteri često svode naciju na religijsku grupu, čime potkopavaju državnu strukturu.
Iz Zagreba se šalju jasne poruke da Bosna ne može imati demokratiju poput ostalih zemalja EU, što se može smatrati rasističkom i fašističkom prijetnjom. Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, suočava se s otporom bosanskih političkih aktera prema njegovim zahtjevima za podjelom Bosne, što se može tumačiti kao priprema za predstojeće izbore. U tom smislu, Čović nastoji mobilizovati podršku za "hrvatstvo" i ističe navodnu ugroženost hrvatskog naroda u Bosni.
Unatoč pritiscima, bosanska politička grupacija odbacuje Čovićeve zahtjeve i ne pristaje na podjelu Bosne. Čović se, prema izvještajima, obraća reisu Islamske zajednice, tražeći legitimizaciju svojih stavova. Međutim, to ne mijenja činjenicu da bosanski politički akteri ne žele prihvatiti etnocentrične ideje koje bi mogle ugroziti građanske principe. HDZ nastoji uspostaviti "bošnjačku politiku" koja bi se povinovala njihovim zahtjevima, dok se istovremeno ignorišu evropske norme i ljudska prava.
Politička orijentacija u Sarajevu odbacuje etničku federalizaciju i glasanje po etničkim grupama, naglašavajući potrebu za stvaranjem demokratskog poretka koji predstavlja sve građane. U ovom trenutku, politička manjina dominira bosanskom strukturom, dok politička većina mora pronaći načine za afirmaciju građanskog modela. Predstojeći izbori predstavljaju ključnu priliku za jačanje građanske politike, a podrška dr. Slavenu Kovačeviću može biti ključna u ostvarivanju ovog cilja.
Na kraju, potrebno je naglasiti da Bosna nije konstituirana samo od strane tri naroda, već svi koji žive na njenoj teritoriji čine njene konstitutivne dijelove. Bosna ima bogatu historiju koja nadilazi trenutne političke tenzije i važno je da se to prepozna i očuva. Politička većina u Bosni suočava se s izazovima od strane etnopolitičkih aktera koji ne priznaju zakonitosti i pokušavaju destabilizovati državu. Bosanska politika mora prevazići etnopolitičke okvire i fokusirati se na građanske principe koji će osigurati stabilnost i napredak.
