Saudijska Arabija je izrazila protivljenje uključivanju Egipta u sigurnosni sporazum koji su prošle sedmice potpisale Saudijska Arabija, Turska i Pakistan. Ovaj sporazum predviđa da oružani napad na jednu od ove tri zemlje bude tretiran kao napad na sve njih.
Prema navodima saudijskih zvaničnika, Egipat nije uključen zbog percepcije da njegova uloga u regionalnim sukobima, posebno u saudijskoj vojnoj kampanji protiv jemenskih Huta, ostaje minimalna i nepouzdana. Saudijska Arabija, koja je nakon vojnog preuzimanja vlasti 2013. godine predsjedniku Egipta Abdel Fattahu el-Sisiju pružila finansijsku podršku od oko 25 milijardi dolara, sada izražava nezadovoljstvo zbog nedostatka uzvratne podrške u ključnim sigurnosnim pitanjima.
U tom kontekstu, Saudijska Arabija je posebno zabrinuta zbog bliskih veza Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), naročito nakon pogoršanja odnosa između Rijada i Abu Dhabija zbog podrške Emirata separatističkim grupama na jugu Jemena, što Saudija smatra prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti.
Tokom sukoba, Egipat je poslao sisteme protuzračne odbrane i borbene avione u UAE nakon iranskih napada, a predsjednik Abdel Fattah el-Sisi je više puta posjetio predsjednika UAE Mohammeda bin Zayeda. Sa druge strane, slični vojni potezi prema Saudijskoj Arabiji nisu zabilježeni, a Rijad smatra da neke politike UAE nisu u skladu sa egipatskim strateškim interesima, uključujući angažman u Somalilandu, strateške odnose s Izraelom, podršku Etiopiji u sporu oko brane na Nilu te podršku Snagama za brzu podršku u Sudanu.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u subotu da je Egipat "prirodni partner" Ankare i da "ne postoji razlog zbog kojeg Egipat u budućnosti ne bi mogao postati dio saveza, nakon rješavanja tehničkih pitanja".
Više turskih zvaničnika potvrdilo je za medij Middle East Eye da je Turska uložila značajne napore da uključi Egipat u sigurnosni savez i da je formalno predložila njegovo učešće. Međutim, kada je postalo jasno da Kairo nije spreman da se pridruži, Saudijska Arabija i ostali potpisnici sporazuma odlučili su nastaviti bez Egipta.
Saudijski zvaničnici osporavaju tvrdnje da je Egipat sam odbio sporazum. Bivši savjetnik saudijske monarhije nazvao je takve tvrdnje "smiješnim", navodeći da bi predsjednik Sisi rado pristupio sporazumu zbog finansijskih koristi.
Prema procjenama saudijskih zvaničnika, Turska i Pakistan mogu pružiti veći vojni doprinos savezu. Turska raspolaže razvijenom odbrambenom industrijom, dok Pakistan ima veliku vojsku i razvijen sektor proizvodnje oružja. Egipatske vojne proizvodne kapacitete karakteriše veći fokus na civilnu proizvodnju i manji nivo napredne vojne tehnologije.
Saudijski zvaničnici su sporazum opisali kao mehanizam za jačanje zajedničkih odbrambenih kapaciteta, ali su istakli da sporazum ne precizira operativne mehanizme, konkretne okolnosti koje bi pokrenule zajedničku reakciju niti način na koji bi vojna pomoć bila pružena u slučaju krize.
Prema izvještajima medija Middle East Eye i The Economist, Egipat je u posljednje vrijeme izgubio dio svoje regionalne uloge kao posrednik i vojna sila, što je u skladu sa stavovima Saudijske Arabije o smanjenju strateške vrijednosti Kaira.
Izvori bliski Middle East Eyeu naglašavaju da ovaj sporazum ne zatvara trajno vrata za Egipat. Saudijska Arabija smatra da Kairo zasad treba ostati izvan saveza, ali se eventualno pridruživanje može razmatrati u budućnosti ukoliko dođe do promjene odnosa i veće pouzdanosti Egipta.
