BiH Bosna i Hercegovina

Sanja Vasković doživjela napad tokom istraživanja, ističe strah novinara od institucija u BiH

U BiH postoji mreža od 33 kontakt-tačke za sigurnost novinara, ali zaštita nije jednaka u svim dijelovima zemlje. Novinarka Sanja Vasković doživjela je napad u Istočnom Sarajevu, a policija je stigla nakon 20 minuta.

Sanja Vasković doživjela napad tokom istraživanja, ističe strah novinara od institucija u BiH
Podijeli

Za sigurnost novinara u Bosni i Hercegovini uspostavljena je mreža od 33 kontakt-tačke u tužilaštvima i policijskim agencijama, ali iskustva novinara i podaci o predmetima pokazuju da zaštita u praksi nije jednaka u svim dijelovima zemlje.

Mreža je počela raditi 2023. godine na inicijativu Misije OSCE-a u BiH, Ureda Evropske unije u BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Kontakt-tačke trebale bi omogućiti bržu razmjenu informacija između policije i pravosuđa, praćenje prijavljenih slučajeva i dodjeljivanje predmeta, kao i brže istrage u slučajevima prijetnji i napada na novinare.

Novinar koji dobije verbalnu prijetnju, prijetnju putem društvenih mreža ili bude fizički napadnut na terenu ne mora prijavu podnositi na redovnom policijskom šalteru. Može direktno kontaktirati imenovanog tužitelja ili policajca sa spiska kontakt-tačaka.

Imenovani tužitelj predmet treba odmah označiti kao hitan, pokrenuti istražne radnje i policiji izdati naredbe za osiguranje dokaza. Kontakt-tačka u tužilaštvu sarađuje s kontakt-tačkom u nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova radi brže razmjene informacija i lociranja počinioca.

Iskustvo Sanje Vasković

Novinarka Sanja Vasković kaže da je doživjela napad dok je istraživala priču o sječi drveća i izgradnji bazena u Istočnom Sarajevu. Prema njenim riječima, otac direktora kompanije koja gradi bazen verbalno ju je vrijeđao i nasilno joj uzeo telefon.

„Kulminiralo je kada je saznao moje ime i prezime s obzirom da od samog početka pratim izgradnju bazena, odnosno malverzacije vezane za ovaj višemilionski projekat. Uslijedilo je: A ti si ta…Tokom verbalnog napada znala sam da je moje jedino oružje telefon pa sam pokušala snimiti sve što mi je šef, inače otac direktora firme koja gradi bazen, izgovorio. Grubo mi je oteo telefon sa namjerom da ga razbije. Shvatila sam da jedna progovorena riječ me tada može koštati, ućutala sam“, priča novinarka Sanja Vasković.

Policija je na mjesto napada stigla nakon 20 minuta i tri poziva, odnosno nakon što je drugu osobu pozvala da prijavi slučaj. Vasković je ocijenila da policajci nisu bili dovoljno edukovani za postupanje u slučajevima napada na novinare.

„Tretirana sam kao da sam tuda slučajno prolazila, sa nekim se posvađala, a ne da sam radila svoj posao, postavljala pitanja u interesu javnosti i tražila odgovore“, ističe ona.

Iako su ljudi vidjeli i čuli šta se dogodilo, ispostavilo se da svjedoka nije bilo. Kao dokaz napada ostale su tri sekunde njenog snimka.

Razgovor s kontakt-tačkom za sigurnost novinara, kojem je pristupila dva dana kasnije, doživjela je kao obeshrabrujući. Umjesto podrške, dobila je poruku da napad možda nije krivično djelo.

Vasković zato nije zadovoljna postupanjem kontakt-tačke u svom slučaju, ali smatra da je sam mehanizam neophodan. „Što apsolutno ne znači da kontakt tačke nisu dobar mehanizam u smislu da znamo da će neko pratiti naš slučaj i da možemo nekome da se obratimo. Vjerujem da treba malo više razumijevanja za naš posao“, ocjenjuje ona.

Napad na Vasković tokom rada na terenu osudile su Misija OSCE-a u BiH, Udruženje BH novinari i druge organizacije.

Ona kao jednu od najvećih prepreka navodi strah da institucije neće zaštititi novinare. „Najveće prepreke su strah da nas institucije neće zaštititi, u smislu da će napad zavisiti od policajca koji je na terenu, od tužioca i da ne postoji sistemski mehanizam zaštite“, kaže Vasković.

Dodaje da su, prema njenom iskustvu, institucije najbolje radile kada su bile izložene javnom pritisku. „Na osnovu mog iskustva institucije su najbolje radile svoj posao kada su bile pod pritiskom medija odnosno javnosti“, navodi novinarka.

Zvanična baza predmeta

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH prvi put je uspostavilo zvaničnu pravosudnu bazu podataka na nivou cijele zemlje. Ona sadrži podatke o broju predmeta u kojima su novinari žrtve i o statusu tih predmeta, a dostupna je na internetskoj stranici VSTV-a.

Baza za sada obuhvata predmete koji se nalaze u pravosudno-tužilačkoj fazi postupka. Podaci pokazuju da predmeti napada na novinare ne završavaju uvijek istragom i optužnicom; veliki broj njih još je otvoren, dok se dio završava procesnim odlukama koje same po sebi ne znače da je utvrđena odgovornost počinitelja.

U 2024. godini zabilježeno je 36 predmeta. Polovina je arhivirana, nešto više od petine ostalo je otvoreno, a u 15 predmeta nije provedena istraga. Optužnica je podignuta u četiri predmeta, odnosno u oko 11 posto ukupnog broja.

Tokom 2025. godine evidentirano je 25 predmeta. Od tog broja, deset je ostalo otvoreno, devet je završeno, a šest arhivirano. Optužnice su podignute u četiri predmeta.

U sedam predmeta tokom 2025. godine evidentirano je ugrožavanje sigurnosti. Lake tjelesne povrede zabilježene su u tri predmeta, a psihičko nasilje u jednom.

Najviše slučajeva zabilježeno je u Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona. Slijede Tužilaštvo Brčko distrikta sa četiri predmeta, Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci i Republičko javno tužilaštvo RS sa po dva predmeta, dok su ostale institucije evidentirale po jedan ili dva predmeta.

Podaci tužilaštava pokazuju da je tokom 2024. i 2025. godine ukupno evidentiran 61 predmet u kojem su novinari bili oštećena strana. U obje godine podignute su po četiri optužnice.

U 2024. godini u 15 predmeta odlučeno je da se istraga ne provodi. U 2025. godini deset predmeta ostalo je otvoreno, što je dva više nego godinu ranije.

Jedna od slabih tačaka sistema jeste nedostatak sveobuhvatnih podataka policijskih agencija na nivou cijele zemlje. Nedostaju i podaci o slučajevima koji su završeni izdavanjem prekršajnog naloga.

Darko Martinčević, tužilac u Tužilaštvu KS i kontakt-tačka za novinare, rekao je za Fokus da je to tužilaštvo od 2023. do 2026. godine zaprimilo ukupno 15 prijava.

U najvećem broju predmeta radilo se o porukama upućenim novinarima koje su kod oštećenih stvarale osjećaj ugrožene sigurnosti. Martinčević navodi da je u devet predmeta donesena naredba o nesprovođenju istrage, da je podignuta jedna optužnica, dok se pet predmeta nalazi u fazi prijave.

„U svakom predmetu bez obzira da li je donesena naredba o nasprovođenju istrage, obustavi istrage, podignuta optužnica ili je rad predmetu još uvijek u toku, policijskim službenicima se izdaju nalozi za poduzimanje radnji koje za svoj cilj imaju dokumentovanja i dokazivanje prijavljenog krivičnog djela, bilo od strane dežurnog tužitelja ili postupajućeg tužitelja nakon što se izvještaj o počinjenom krivičnom djelu dostavi Tužiteljstvu“, pojašnjava Martinčević.

Na osnovu načina postupanja i raspoloživih mehanizama, on smatra da je u Kantonu Sarajevo uspostavljen efikasan sistem zaštite novinara.

„Ne bih rekao da u tom uspostavljenom sistemu ima bitnijih nedostataka, ali svakako postoji spremnost ovog Tužilaštva da na čelu sa glavnom tužiteljicom Melihom Dugalijom, radi na daljem unaprijeđenju uspostavljenog sistema, a sve kako bi sigurnost novinara bila podignuta na još veći nivo“, izjavio je Martinčević.

U Tuzlanskom kantonu formirano je osam predmeta po prijavama novinara zbog sumnje na krivična djela počinjena na njihovu štetu. Predmeti su formirani u periodu od 2. novembra 2023. do danas: tri u 2024, dva u 2025. i tri u 2026. godini.

U jednom od osam predmeta donesena je naredba o neprovođenju istrage, u jednom je istraga obustavljena, a jedan predmet spojen je s drugim. U preostalih pet predmeta Tužilaštvo prikuplja informacije i dokaze.

To znači da su tri predmeta okončana određenom procesnom odlukom, dok je pet još u radu. Tužiteljica Selma Kišić objašnjava da nakon prijave tužitelj procjenjuje postoje li elementi krivičnog djela, pribavlja dokumentaciju i izjave te od policije može zatražiti dodatne provjere.

Te provjere mogu uključivati i analizu digitalnih sadržaja. Kišić kao izazove izdvaja prikupljanje digitalnih dokaza i utvrđivanje identiteta osoba koje stoje iza spornih objava i poruka.

Pri tome je potrebno razlikovati krivično djelo od uvredljive, neprimjerene ili neprihvatljive komunikacije koja ne mora nužno biti krivično kažnjiva.

„Prije svega potrebo je utvrditi šta se konkretno dogodilo, kada, gdje i na koji način, kao i druge činjenice i okolnosti od značaja za ocjenu da li prijavljena radnja ima obilježja krivičnog djela i da li postoji osnov sumnje da je prijavljena osoba počinila kivično djelo“, objašnjava Kišić.

Jurica Knezović, kantonalni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, naveo je da je Tužilaštvo HNK od imenovanja kontakt-tačke zaprimilo jedan predmet s poznatim počiniteljem u kojem je žrtva bio novinar.

„U 2026. godini sam zaprimio prijavu od jednog kolumniste, a zbog kaznenog djela „Ugrožavanje sigurnosti“ i „Psihičkog nasilja“ kao posljedice komentara na Internet portalu, gdje se u članku spominje njegovo ime ali isti do provjere navoda nije zaveden, kao predmet, u kome je žrtva novinar.

Tužilaštvo HNK-a imalo je i šest poziva novinara i medijskih kuća s upitima o postupanju u slučajevima koji bi mogli imati krivičnopravni ili prekršajni karakter.

U predmetu napada na novinara Senada Hadžifejzovića optužnica je podignuta 25. jula 2024. godine. H. Š. je osuđen 13. septembra 2024. na uslovnu kaznu zatvora od mjesec dana, s rokom provjeravanja od godinu dana.

Aktivna su još dva predmeta zbog oštećenja tuđe stvari, s nepoznatim počiniteljima i novinarima kao oštećenim. Oba su prijavljena prije 2023. godine.

Knezović navodi da se oštećeni novinari javljaju s pitanjima o postupanju kada prime prijetnje, jer su njegov broj i broj tužilaštva objavljeni na stranicama VSTV-a.

„Kako je moj broj, kao i broj tužiteljstva objavljen na stranicama VSTV-a, oštećeni novinari se javljaju najčešće s upitima kako postupiti kada zaprime prijetnje, iste upućujem uvijek da prijetnje ili neka oštećenja npr. na autu, prijave policiji kako bi istazaprimila prijavu i po njoj postupala“, objašnjava Knezović.

Prema njegovoj ocjeni, najveći problem u praksi jeste nevoljnost novinara da prijavljuju prijetnje. Takve prijave potrebno je dokumentovati, što traži vrijeme i određene stroge formalne postupke.

Knezović kao primjer navodi prijetnje putem društvenih mreža. Da bi se takve prijetnje zakonski dokumentovale, potrebno je prvo izvršiti pretres mobitela novinara, a zatim i njegovo vještačenje.

Najbrži mogući rok za to je petnaestak dana. Novinar zbog toga nerado predaje policijskim službenicima mobitel na kojem ima različite podatke i koji mu je potreban za obavljanje posla, navodi Knezović.

„Najveći problem je nevoljnost novinara da prijavljuju prijetnje“, istakao je kantonalni tužitelj.

On smatra i da zakonski okvir, posebno kada je riječ o online prijetnjama, nije prilagođen savremenim okolnostima. Postupanje često traži saradnju s Facebookom ili Instagramom (META), koji nisu u obavezi postupati po naredbama opštinskih sudova.

Takve naredbe, prema Knezovićevim navodima, teško je ishodovati u kratkom vremenskom periodu.

Prema podacima MUP RS, tokom 2026. godine zabilježeno je šest prijava prijetnji ili napada na novinare.

U jednom slučaju novinar je odustao od prijave. Za tri slučaja izdati su prekršajni nalozi prema Zakonu o javnom redu i miru, u jednom slučaju izvještaj je dostavljen nadležnom tužilaštvu koje još nije izvršilo kvalifikaciju, dok je u šestom podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Tokom 2025. godine evidentirano je deset prijava. U jednom slučaju tužilaštvo je donijelo naredbu o nesprovođenju istrage, dok je u nekoliko slučajeva policija dostavila izvještaje tužilaštvu.

Zabilježene su i prijave za krivična djela tjelesne povrede i oštećenja tuđe stvari. Za jednu prijavu tužitelj je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela, dok je postupanje po četiri prijave zbog online prijetnji još u toku.

U 2024. godini evidentirano je 11 prijava zastrašivanja i prijetnji novinarima, a 2023. godine osam.

Načelnica Mirna Miljanović navodi da kontakt-tačka ima savjetodavnu ulogu i da je dostupna novinarima i drugim medijskim radnicima za informisanje i savjetovanje o predmetima u kojima su podnosioci prijava.

„Kontakt-tačka ima savjetodavnu ulogu i na raspolaganju je novinarima i drugim medijskim radnicima za informisanje i savjetovanje u vezi s predmetima u kojima se pojavljuju kao podnosioci prijava, kako bi, ukoliko to žele, lakše došli do potrebnih informacija. Napominjemo da je ključni segment evidencija prijava prijetnji i napada na novinare koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uspostavilo krajem 2017\. godine, s ciljem praćenja navedenih slučajeva i ove oblasti u cjelini“, navodi Miljanović.

Novinar Dejan Rakita početkom aprila ove godine bio je izložen pritiscima nakon što je istraživao geološka istraživanja i planiranu eksploataciju mineralnih sirovina u opštini Jezero.

Rakita se tada nije obratio kontakt-tački za sigurnost novinara, dijelom zato što nije dovoljno poznavao njene nadležnosti i mogućnosti. Podršku je dobio od kolega, udruženja i medija.

On je načelnici Snežani Ružičić uputio zvaničan novinarski upit. Umjesto odgovora, načelnica je na svom Facebook profilu objavila njegov upit, snimak ekrana e-maila i lične podatke, uz komentar kojim je dovodila u pitanje njegovu profesionalnost i upućivala ga da informacije potraži na opštinskoj stranici.

„Postupak načelnice doživio sam prije svega kao neprofesionalan pokušaj da se pažnja sa legitimnih novinarskih pitanja prebaci na osobu koja ih postavlja“, smatra Rakita.

Nakon što je koleginica Vanja Stokić javno ukazala na postupak načelnice, uslijedile su reakcije kolega, BH novinara i Udruženja nezavisnih medija Umbrella. Slučaj je zabilježen i u regionalnoj bazi SafeJournalists, a o njemu su izvještavali brojni mediji.

Rakita navodi da ga je više od postupka načelnice iznenadila solidarnost kolega. Lično se nije osjećao ugroženim, ali smatra da bi posljedice za druge novinare mogle biti ozbiljnije.

„Takvo ponašanje javnih funkcionera može imati mnogo ozbiljnije posljedice po druge novinare, posebno mlađe kolege i one koji rade u manjim sredinama“, objašnjava Rakita.

Borka Rudić, predstavnica Udruženja BH novinari, kaže da novinari često ne poznaju mehanizme zaštite. „Novinari često prihvataju nasilje kao dio profesije“, navodi Rudić.

Prema njenim riječima, novinari se za mogućnosti zaštite često zainteresuju tek kada postanu žrtve napada. Ipak, komunikacija između udruženja i kontakt-tačaka u policiji i tužilaštvima sada je znatno bolja nego ranije.

Informacije o prijavljenim slučajevima Udruženje BH novinari dobija brže, a kontakt-tačke češće prate predmete i obavještavaju udruženje o njihovom statusu.

Rudić navodi da je poboljšano i razumijevanje značaja zaštite novinara kao posebne grupe. „Poboljšala se i razumijevanje značaja zaštite novinara kao jedne posebne grupe“, kaže ona.

„Imamo mnogo više istraga, mnogo su efikasnije zaštite nego ranije. Zaštita nije jednaka u svim djelovima BiH, a postupanje zavisi od institucije i sredine. Koordinacija policije i tužilaštva nije dovoljno dobra, a novinari u manjim zajednicama izloženiji su pritiscima.

Trebala bi veća koordinacija između kontakt-tačaka u policiji i tužilaštvima“, ističe Rudić.

Ona smatra da postojeći zakonski okvir nije dovoljno prilagođen zaštiti novinara. Udruženje BH novinari od 2016. godine zagovara kriminalizaciju napada na novinare, odnosno njihovo posebno prepoznavanje u krivičnom zakonodavstvu kao osoba koje obavljaju posao od javnog značaja.

„Kad bi kod nas bilo tako, onda bi tužioci lakše donosili odluke, odnosno podizali optužnice“, navodi Rudić.

Prema njenim podacima, od početka 2025. godine zabilježeno je 13 sudskih odluka u korist novinara i medija, uključujući slučajeve SLAPP tužbi. Te odluke odnose se i na predmete iz prethodnih godina.

Rudić posebno izdvaja Brčko distrikt, gdje se postupci, prema njenoj ocjeni, završavaju znatno brže nego ranije. „Sad imamo slučajeva koji se dese na početku godine i već u 11. mjesecu imamo finalnu presudu protiv napadača na novinara“, ističe ona.

U Uredu Evropske unije u BiH navode da je mreža kontakt-tačaka donijela prve pozitivne pomake. Predmeti u kojima su novinari žrtve sada se označavaju kao prioritetni, a BiH je prvi put dobila zvaničnu pravosudnu bazu podataka o tim slučajevima.

Ipak, prema toj ocjeni, sistem još nije zaokružen. Nedostaju sveobuhvatni podaci policijskih agencija, postupanje institucija nije ujednačeno, a u brojnim slučajevima istrage nisu pokrenute ili su obustavljene.

Za dalji napredak potrebni su jasniji postupci, bolja saradnja policije i tužilaštava, jačanje pravnog okvira i stalne obuke.

Zaštita novinara i medijskih sloboda ostaje odgovornost domaćih institucija. Posebno je važno da institucije na državnom nivou preuzmu koordinaciju sistema od EU i OSCE-a.

Slučajevi Sanje Vasković i Dejana Rakite različiti su po obliku i intenzitetu pritiska, ali pokazuju problem s kojim se novinari suočavaju kada postavljaju pitanja od javnog interesa. Njihova zaštita ne bi trebala zavisiti od toga koliko je neko poznat, koliko je priča odjeknula ili koliko će kolega stati iza novinara.

Novinari trebaju moći pitati, istraživati i izvještavati bez toga da sami traže način zaštite od posljedica svog posla. „Novinari često ne poznaju mehanizme zaštite“, rekla je Borka Rudić.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad