Ambasada Rusije u BiH odgovorila na pitanja Milana Blagojevića o ruskoj politici prema zemlji

Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini reagovala je na postavljena pitanja profesora Milana Blagojevića, koja se tiču ruske politike prema BiH, Vijeću za implementaciju mira i bonskim ovlaštenjima. U svom odgovoru, Ambasada je izjavila: "Zaista, jedna budala može postaviti toliko pitanja da ni hiljade mudraca ne mogu odgovoriti".

O ovom slučaju pisao je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, nakon što je Milan Blagojević, bivši savjetnik Željke Cvijanović i trenutni nosilac liste Srpske demokratske stranke (SDS) za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, postavio pitanja ruskom ambasadoru Igoru Kalabuhovu putem portala BN televizije.

Postavljena pitanja odnosila su se na prethodne diplomatske korake Rusije, bonska ovlaštenja i aktivnosti Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Vukanović je ocijenio da je odgovor Ambasade Rusije u BiH krajnje nediplomatski.

On smatra da nije jasno zašto je došlo do otvorenog sukoba između SDS-a i ruske ambasade.

Postavio je pitanje da li to ima veze s odnosima Srbije i Ukrajine, podrškom Rusije vlastima u entitetu RS pred Opće izbore ili širim političkim odnosima u regiji.

Vukanović optužio Rusiju za svrstavanje

Podsjetio je na ranije izjave glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zakharove, koja je, prema njegovim riječima, podržala Sinišu Karana uoči prijevremenih predsjedničkih izbora u entitetu RS.

Tvrdi da je ruska diplomacija tada bez osnova predstavljala opoziciju kao prozapadnu.

Vukanović smatra da Ambasada Rusije u BiH ponovo politički pomaže bivšem predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku i šteti opozicionim strankama.

Kritizirao je i odnose Dodika s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i bliskost s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Između ostalog, spomenuo je odnose vlasti Srbije prema kompaniji NIS i Vučićeve kontakte s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskyjem.

Milan Blagojević postavio je šest pitanja nakon što je Ambasada Rusije reagovala na izjavu njemačkog ambasadora u Bosni i Hercegovini. Njemački ambasador je izjavio da visoki predstavnik može biti imenovan samo uz konsenzus Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.

Ambasada Rusije je taj stav prozvala licemjernim, ukazujući na to da se predstavnik Njemačke nije ponašao na sličan način 2021. godine, kada nije postojala saglasnost unutar PIC-a za imenovanje Christiana Schmidta.

Vukanović je komentarisao da je čudno kako iz Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji, čekaju povod da napadnu opoziciju i studente, dok istovremeno šute o potezima Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, koje smatraju proameričkim i antiruskim. Ove tvrdnje predstavljaju njegovu političku analizu i interpretaciju odnosa Moskve prema vlastima i opoziciji u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Tokom rasprave, postavljeno je pitanje zašto je Rusija 1995. godine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija prihvatila formiranje PIC-a i njegovog Upravnog odbora, kao i zašto je pristala na članstvo u tom tijelu. Blagojević je istakao da to telo nema pravnu osnovu u Dejtonskom mirovnom sporazumu niti u međunarodnom pravu.

Drugo pitanje se odnosilo na period između 1995. i 2021. godine, kada je Rusija bila aktivna u radu PIC-a i glasala o imenovanju visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Blagojević je postavio pitanje o razlozima zbog kojih je Rusija u decembru 1997. godine u Bonu podržala odluke koje su visokom predstavniku omogućile široka ovlaštenja za nametanje odluka i zakona.

On smatra da su tim odlukama Bosna i Hercegovina pretvorena u protektorat, čime su, kako tvrdi, povrijeđeni Povelja Ujedinjenih nacija i Ustav Bosne i Hercegovine.

U četvrtom pitanju, Blagojević je tražio objašnjenje zašto je Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, kasnije podržala takav okvir djelovanja visokog predstavnika.

Milan Blagojević istakao je da su bonska ovlaštenja prekršila načela državnog suvereniteta i zabranu uspostavljanja protektorata nad zemljom članicom Ujedinjenih nacija.

Pitao je zašto Rusija nikada nije inicirala postupak pred Međunarodnim sudom pravde niti otvorila ovu temu u Generalnoj skupštini UN-a ili Vijeću sigurnosti UN-a.

Na kraju, Blagojević je upitao hoće li Moskva pokrenuti takav postupak u budućnosti.

"Hoće li to Rusija učiniti makar u narednom periodu, umjesto što se jalovo nadgornjava s njemačkim ambasadorom?", zaključio je Milan Blagojević.