Jedanaest država članica Evropske unije, među kojima su Francuska i Njemačka, potpisalo je pismo upućeno Kaji Kallas, visokoj predstavnici EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, u kojem se predlažu reforme za unapređenje procesa donošenja odluka u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP). Ove reforme uključuju mogućnost šire primjene glasanja kvalificiranom većinom, što bi predstavljalo promjenu u odnosu na dosadašnje pravilo koje zahtijeva jednoglasnu podršku svih 27 država članica.
Trenutna praksa jednoglasnog odlučivanja u CFSP-u dovodila je do zastoja, posebno zbog korištenja prava veta od strane bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je više puta blokirao odluke koje su podržavale ostale članice. Pismo ističe da je Njemačka predvodila inicijative za uvođenje glasanja kvalificiranom većinom, dok je Francuska tradicionalno bila protiv promjene ovog principa. Međutim, potpisnici pisma ne zagovaraju potpunu zamjenu jednoglasnog odlučivanja, već otvaraju mogućnost za širu primjenu kvalificirane većine.
U pismu se naglašava princip "iskrene saradnje" među državama članicama, što podrazumijeva poštivanje preuzetih obaveza, čak i kada one nisu pravno obavezujuće. Također se predlaže upotreba konstruktivnog suzdržavanja umjesto potpunog veta, kako bi se spriječilo blokiranje djelovanja EU. Pismo ukazuje na potrebu zabrane povezivanja nepovezanih pitanja s predmetom rasprave, čime se želi spriječiti da pojedinačne države drže kolektivne odluke kao taoce prijetnjom veta dok se ne ispune njihovi posebni zahtjevi.
Potpisnici traže od visoke predstavnice da razmotri mogućnosti za poboljšanje procesa odlučivanja koje su predviđene ugovorima EU, posebno klauzulu "passerelle" koja omogućava promjenu pravila odlučivanja bez izmjena ugovora, uključujući i uvođenje glasanja kvalificiranom većinom za određena pitanja u oblasti vanjske i sigurnosne politike. Također se ističe da država članica koja koristi veto zbog vitalnih i jasno navedenih nacionalnih razloga treba obrazložiti svoj stav, naročito u situacijama kada je odluka donesena kvalificiranom većinom.
Ovo pismo biće tema razgovora ministara vanjskih poslova na neformalnom sastanku u Wicklowu u Irskoj, koji se održava ove sedmice. Pored pitanja odlučivanja u CFSP-u, na dnevnom redu će biti i predlozi reforme Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), koja predstavlja diplomatski ogranak EU i kojom rukovodi visoka predstavnica Kallas.
Prema dokumentu koji su pripremile Francuska i Njemačka, jedna od reformi EEAS-a uključuje mogućnost da Kaja Kallas postane izvršna potpredsjednica Evropske komisije, sa nadzorom nad jedinicama Komisije koje se bave vanjskom politikom, uključujući trgovinu, razvojnu pomoć i odbranu. Također se predlaže integracija većeg dijela osoblja EEAS-a u novi odjel za vanjske odnose unutar Komisije, pri čemu bi osoblje zaduženo za sigurnosnu i odbrambenu politiku ostalo u okviru EEAS-a. Novi odjel zadržao bi strukturu u kojoj jedna trećina osoblja EEAS-a čine diplomate upućeni iz država članica.
U dokumentu se dodatno naglašava uloga država članica u oblikovanju vanjske politike EU, kao i formalna uloga visoke predstavnice da izvještava lidere EU o pitanjima vanjske politike i prima njihove instrukcije tokom sastanaka Evropskog vijeća.
U pismu je istaknuto: "Ulažemo napore da postignemo konsenzus gdje god je to moguće. Ali moramo osigurati i da ta kultura konsenzusa potiče zajedničko djelovanje, a ne da ga onemogućava, jer ćemo u suprotnom imati legitimitet, ali ne i snagu."
