Dok se čeka novo Vijeće ministara, aktuelna vlast raspoređuje kadrove po agencijamaKonkursi i politički dogovori
Više od 20 pravilnika o sistematizaciji državnih institucija Vijeće ministara BiH, koje je u finišu mandata, stavilo je u proceduru. Time se otvara prostor za nova radna mjesta, za koja se navodi da su često planirana kao dio političke trgovine. U takvom sistemu bolje reference i viši prosjek kandidata, prema navodima iz emisije, uglavnom ostaju u drugom planu, dok stranačka pripadnost može osigurati prednost.
Damjan Ožegović, viši istraživač za pravne poslove u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini, smatra da se konkursi koriste za sprovođenje ranije dogovorenih zapošljavanja.
„Oni se često koriste kao mehanizam za legalizaciju određene namjere zapošljavanja kadrova koji su najčešće dogovoreni po stranačkim vezama. Sve je to plod političkih dogovora“, kazao je Ožegović.
Novinarka Rubina Čengić također je ocijenila da se zapošljavanje u institucijama često koristi za jačanje stranačke infrastrukture. Govoreći o načinu na koji političke stranke raspoređuju institucije i agencije, rekla je:
„Imate ogroman prostor za trgovinu, kusuranje i slično. Mi nakon svakih izbora čujemo kako predsjednik neke političke partije kaže da su dobili ovu instituciju ili onu agenciju. Oni prave spiskove i na taj način zapravo hrane stranačku vojsku“, istakla je Čengić.
Sporenje oko rada Agencije
Više od 100 konkursa raspisano je uoči izbora, pa se u javnosti postavlja pitanje mogu li oni postati dodatni adut u pregovorima o dolasku na vlast. Proces je, prema navodima iz emisije, usporen. Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za takvu situaciju odgovornost pripisuje Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine i njenom rukovodstvu.
„Već duže vrijeme upozoravam da je Agencija za državnu službu, posebno otkako je na njeno čelo došla Anita Markić, postala stranačka agencija za stranačko uhljebljavanje kadrova. Zbog toga ne čudi što je upravo direktorica donijela odluku o obustavi konkursnih procedura za sve one stranačke kadrove koje su željeli zaposliti odlazeći ministri i njihovi stranački lideri“, kazao je Mehmedović.
Anita Markić je na čelu Agencije za državnu službu. Iz te institucije demantuju navode o obustavi konkursa. Kao razlog sporije realizacije pojedinih procedura navode nedostatak kadrova, koji povezuju s dugogodišnjim neusvajanjem pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
„Sve navedene procedure provodi pet državnih službenika, sekretara Agencije. Više puta sam ponovila da su razlozi sporije realizacije pojedinih procedura nedostatak kadrovskih kapaciteta, a nikako namjerno obustavljanje konkursnih procedura“, navodi se u odgovoru Agencije.
Čengić podsjeća na 2022. godinu
Rubina Čengić podsjetila je na sličan razvoj događaja nakon izbora 2022. godine. Tada su konkursi, kako je navela, poništavani i nakon što je završeno ocjenjivanje kandidata i utvrđene rang-liste.
„Slična situacija dogodila se nakon prošlih izbora 2022. godine. Konkursi su bili raspisani, provedena je procedura ocjenjivanja kandidata, a čak i nakon formiranja rang-lista konkurs je poništen i raspisan novi jer su u međuvremenu održani izbori i promijenila se parlamentarna većina, odnosno struktura vlasti. Očito je da ove godine imamo sličnu situaciju. Zbog toga ne znam šta je gore – to što komisije nisu uspostavljene na vrijeme ili nastojanje da se pronađe način za ubacivanje podobnih kadrova“, upozorila je Čengić.
Portal Fokus istraživao je zapošljavanje u institucijama BiH, uključujući slučajeve u kojima su se pojavile sumnje da su na te procese utjecale političke ili rodbinske veze. U izvještaju su provjeravane i uloge osoba unutar državnog aparata, koji treba odgovarati na potrebe sistema i građana, kao i na putu BiH ka članstvu u EU. Nađeno je više anomalija, nakon čega je zatraženo očitovanje nadležnih osoba ili njihovih nadređenih.
U tekstu se zaključuje da je državni sistem postao stranački poligon i privilegija za odabrane, umjesto filtera za izbor najboljih. Efikasna javna uprava sa više od 23.000 službenika, navodi se, i dalje je reforma na papiru, a njeno funkcioniranje godišnje košta više od milijardu maraka.