Profesor Milan Blagojević osporio je odluke predsjednika SDS-a Branka Blanuše koje se odnose na članove Glavnog odbora te stranke. Njegova pravna analiza uslijedila je nakon javnog stava da predsjednik SDS-a ima pravo razriješiti članove tog tijela koje je sam imenovao.
Marinko Božović, član Predsjedništva BiH, tokom kampanje je u više navrata govorio da mu je, ukoliko postane član Predsjedništva BiH, potreban iskusan i obrazovan pravni savjetnik u Kabinetu. Tada je najavio i da bi za savjetnika angažovao profesora Milana Blagojevića.
Blagojević sada osporava odluke Branka Blanuše, iza kojih prema navodima iz teksta stoji Božović. U javnoj objavi Božović je poručio da u SDS-u „zmiji treba razbiti glavu“, što se odnosi na Aleksandru Pandurević, a poruka je, kako se navodi, upućena i Ljubiši Petroviću, Milanu Milićeviću te drugim funkcionerima SDS-a koji nisu dio njegove Ćaci grupe.
Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, kritikovao je Božovića zbog njegovog rječnika i prijetnji. „Nevjerovatno je da Božović koristi ovakav rječnik i prijetnje prema ljudima u Predsjedništvu i vrhu SDS-a, a upravo ovakvo ponašanje, podjele i sukob koji su izazvali u SDS-u uzrok su svih problema u opoziciji i rezultata izbora“, poručio je Vukanović.
Blagojević je u saopćenju za javnost naveo: „Iznešen je stav u javnosti da prema Statutu SDS-a predsjednik te stranke navodno ima pravo da razriješi one članove Glavnog odbora SDS-a koje je on imenovao u taj organ.“
Kako je dodao, taj se stav pokušava braniti pozivanjem na član 40. stav 2. Statuta SDS-a, kojim je određeno da se predsjednik, potpredsjednici i članovi Glavnog odbora razrješavaju na način na koji su izabrani. „Ovaj stav se pravno neosnovano pokušava braniti pozivanjem na član 40. stav 2. Statuta SDS-a.“
Blagojević smatra da se ta odredba odnosi samo na članove koji su izabrani u Glavni odbor, a ne i na one koji su imenovani. „Istine radi, treba reći da je, s obzirom na ovakvu odredbu člana 40. stav 2. Statuta SDS-a, očigledno da se ona odnosi samo na one članove Glavnog odbora koji su izabrani u taj stranački organ.“
Prema njegovoj analizi, izbor i imenovanje nisu isti pravni postupci. Kod izbora se omogućava kandidovanje više osoba, dok takva procedura ne postoji kod imenovanja. „Birati i imenovati su pravno različiti pojmovi.“
Blagojević je naveo da predsjednik SDS-a, prema članu 38. stav 5. Statuta SDS-a, imenuje najviše 26 članova Glavnog odbora. „Dakle, radi se o imenovanim, a ne o izabranim članovima Glavnog odbora.“
Zbog toga, tvrdi on, odredba člana 40. stav 2. ne može biti pravno valjano primijenjena na imenovane članove, pa predsjednik SDS-a nema pravo da ih razrješava. Kao dodatni argument naveo je član 46. stav 1. alineja 9), koji predsjedniku daje pravo da imenuje dio članova Glavnog odbora, ali ne i da ih razrješava.
„Sve ovo je tako propisano zato što je članom 27. alineja 3) Statuta SDS-a propisano da Skupština SDS-a razrješava članove Glavnog odbora“, rekao je Blagojević. Prema njegovom tumačenju, Skupština SDS-a razrješava i izabrane i imenovane članove tog odbora.