BiH Republika Srpska

Pregovori o povećanju minimalne plate u Republici Srpskoj nastavljaju se sredinom novembra, iznos povećanja još nije dogovoren

Pregovori o povećanju minimalne plate u Republici Srpskoj nastavljaju se sredinom novembra, a ministar Radan Ostojić najavio je usaglašene polazne osnove za nastavak razgovora.

Pregovori o povećanju minimalne plate u Republici Srpskoj nastavljaju se sredinom novembra, iznos povećanja još nije dogovoren
Podijeli

Pregovori o povećanju minimalne plate u Republici Srpskoj trebali bi se nastaviti sredinom novembra, a iznos povećanja još uvijek nije dogovoren. Očekuje se da će najniža plata biti povećana do kraja godine, ali bez preciziranja koliko će to povećanje iznositi.

Na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta RS dogovoreno je intenziviranje pregovora, a ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić izjavio je da su usaglašene polazne osnove za nastavak razgovora.

Sindikat traži veće plate

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS, istakao je da radnici očekuju plate koje će omogućiti kvalitetniji život, a ne samo pokrivanje osnovnih troškova. Sindikat takođe smatra da je povećanje zarada neophodno za zadržavanje domaće radne snage.

S druge strane, Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS, naglasio je da poslodavci ne osporavaju potrebu za povećanjem plata, ali insistiraju da to mora biti usklađeno s makroekonomskim pokazateljima. Upozorio je na višegodišnji pad aktivnosti u prerađivačkoj industriji, smanjenje broja zaposlenih i rast spoljnotrgovinskog deficita.

Poslodavci traže porezno rasterećenje

Poslodavci smatraju da bi eventualno povećanje troškova rada trebalo pratiti smanjenje poreza i doprinosa. Na sastanku je otvoreno pitanje poreznih olakšica, a Ministarstvo finansija će biti uključeno u nastavak pregovora.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u RS u septembru iznosila je 1.727 KM, što predstavlja nominalni rast od 10,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U istom periodu, potrošačke cijene porasle su za šest posto, što dovodi do realnog rasta prosječne neto plate od 4,6 posto.

Velike razlike među djelatnostima

Iako su prosječne zarade rasle brže od cijena, razlike među djelatnostima ostaju značajne. Najniža prosječna neto plata u septembru isplaćena je u djelatnosti smještaja i hrane, iznosila je 1.310 KM. U saobraćaju i skladištenju prosječna plata iznosila je 1.333 KM, dok su u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji iznosile 1.336 KM i 1.421 KM, redom.

Prema podacima Saveza sindikata RS, više od 180.000 radnika, što čini oko dvije trećine zaposlenih, ne prima prosječnu platu, a zarade su između 200 i 400 KM niže od republičkog prosjeka. "Prostor za povećanje plata postoji i kroz raspodjelu dobiti koju ostvaruju preduzeća", poručili su iz Sindikata.

Najniža plata trenutno od 1.000 do 1.450 KM

Trenutna najniža plata u Republici Srpskoj zavisi od stručne spreme i kreće se od 1.000 do 1.450 KM. Od početka godine, povećana je za oko deset posto, dok su plate u javnom sektoru tokom godine povećane dva puta po pet posto.

Sindikat je, osim povećanja najniže plate, pripremio prijedlog sporazuma o unapređenju položaja radnika, koji uključuje regulisanje rada nedjeljom, preventivne ljekarske preglede, strožu kaznenu politiku u oblasti zaštite na radu i unapređenje prava u vezi s bolovanjem.

Privredna komora traži zamrzavanje minimalne plate

Privredna komora RS zvanično je zatražila od Vlade da ne povećava minimalnu platu i cijenu električne energije u narednoj godini, kao i da smanji stope doprinosa na plate. Komora je uputila prijedlog mjera za Program ekonomskih reformi za period od 2027. do 2029. godine.

Jedan od ključnih zahtjeva je postepeno smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 31 posto na 30 posto u 2027. i na 29 posto u 2028. godini. U cilju rasterećenja privrede i očuvanja domaće industrije, Komora traži zadržavanje minimalne plate i cijene električne energije na sadašnjem nivou. Među prijedlozima je i mogućnost da poslodavci radnicima isplate do 2.000 KM godišnje bez dodatnog poreznog opterećenja. Predložene mjere obuhvataju tri oblasti: konkurentnost, održivost i otpornost, te ljudski kapital i socijalne politike.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad